U okviru ovogodišnjih Pantelinskih svečanosti organizovana je i tradicionalna prodajna izložba meda na kojoj su med i pčelinje proizvode izložili pčelari iz Semberije i podmajevičkog kraja, pčelari sa Ozrena, iz Posavine i zvorničkog kraja.

Nebojša Andrić iz Karanovca na Ozrenu već godinama izlaže med na ovoj i sličnim manifestacijama u Bijeljini. Nebojša se pčelarstvom bavi od 1979. godine, kada je nabavio prve tri košnice. Nije planirao, kako kaže, da mu pčelarstvo predstavlja osnovni izvor prihoda, ali, kako kaže, zadovoljan je činjenicom da se time bavi, jer bavljenje pčelarstvom podrazumijeva svakodnevni boravak u prirodu, od tri do deset časova.

Ima svega, od meda i pčelinjih proizvoda, do ljekobilja

“Pčelarstvo nije naporan posao. Ipak, na ovim tropskim vrućinama nije lako boraviti u pčelinjaku. Mora se staviti pčelarska kapa, jer pčele brane svoju teritoriju. Nekada bude naporno, ali, izdržavamo. Ovo je za mene bila prosječna godina po prinosima meda, odnosno malo iznad prosjeka. U proljeće je zabilježen mraz u maju, međutim, bagrem je već bio spreman za pčele. Imali smo meda od bagrema, lipe, livadskog i šumskog meda. Neki pčelari su ostvarili i rekordne prinose meda. Imamo matičnu mliječ, pergu, propolis, polen i sve drugo, izuzev pčelinjeg otrova. Već desetak godina prikupljamo ljekovito bilje na Ozrenu i pripremamo više vrsta čajeva, razne tinkture i mješavine.

Solidna godina za pčelare

Dušica Živanović, student farmacije, na prodajnu izložbu meda donijela je med Božice Živanović, njene tetke iz Suvog Polja.

“Ovo je bila dobra godina za pčelarstvo. Imamo bagremov i lipov med, Proizveli smo polen, mješavinu meda i polena. Med košta dvadeset i pet KM, polen deset, a mješavina meda i polena petnaest KM“, kaže Dušica Živanović.

Porodica Lučić iz Gornjeg Hasića kod Šamca već desetak godina izlaže med i pčelinje proizvode na sajmu u Bijeljini.

Pčelarstvo postalo porodični biznis

Dejan Lučić kaže da su na sajam donijeli sve proizvode od meda i ljekovito bilje.

“Imamo stotinu i trideset pčelinjih društava. Svake godine proširujemo paletu pčelinjih proizvoda. Ovo je bila solidna godina za pčelare. Mi smo ovo pretvorili u porodični biznis, tako da su u pčelarstvo uključeni moj otac, brat i naše supruge. Svi djelujemo kao jedna velika porodična zadruga i svi imamo svoj dio posla u pčelarstvu“, kaže Dejan Lučić.

Zorica i Dragan Ilić, pčelari iz Pilice, kažu da je ovo jedna od boljih ili dugo očekivanih godina za pčelare.

“Prinosi su bili izuzetno dobri. Bilo je bagrema, lipe, a imamo i razne mješavine sa medom, domaće rakije, likere. Ovo je već postala naša porodična tradicija“, kaže Zorica Ilić.

Prirodna kozmetika i melemi

Maja Mršić, po profesiji vaspitač, godinama već bavi se proizvodnjom prirodne kozmetike, melema i sapuna pod zaštitnim znakom „Eternella“.

„Sa pčelarima izlažem već nekih sedam godina. U pitanju je prirodna kozmetika i melemi. Koristim pčelinji vosak, med i puno toga što pčele prave. Ljudi već prepoznaju moje proizvode. Odrastala sam uz baku i oca koji su pravili razne meleme i tinkture. Edukovala sam se iz oblasti farmacije za izradu svih ovih proizvoda. Tu su sapuni, melemi, macerati, aromatične soli. Uskoro ću imati čvrsti šampon za kosu, kolekciju za muškarce, tonike, kreme, ulje za bradu“, kaže Maja Mršić.

Komšijski med iz Čengića

Pčelar Gliša Turuntaš je na ovoj izložbi predstavio „Komšijski med“ od bagrema i lipe. Gliša se više od petnaest godina bavi pčelarstvom.

„Pčelinjak se nalazi u Čengiću, u prirodnom okruženju, u šumi. Drugi pčelinjak imam u Osmacima. U svakodnevnim kontaktima sa komšijama došao sam na ideju da proizvodim „Komšijski med“. Donio sam mješavinu meda sa polenom i propolisom, sa koprivom. Sve je zdravo i prirodno“, kaže Gliša Turuntaš.

Bijeljina.com