Srpska pravoslavna crkva danas, 4. avgusta, proslavlja praznik posvećen Svetoj Mariji Magdaleni, u narodu poznatoj kao Blaga Marija, jednoj od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavnoj tradiciji, posebno među ženama.

Marija Magdalena poticala je iz okoline grada Magdale, po kojem je i dobila ime.

Tokom zemaljskog života Isusa Hrista postala je njegova vjerna sljedbenica, a u pravoslavlju se smatra ravnom apostolima zbog svoje uloge u širenju hrišćanskog učenja.

Prema hrišćanskom predanju, zajedno sa Presvetom Bogorodicom bila je pod Hristovim krstom na Golgoti. Nakon Hristovog vaskrsenja postala je propovjednica, tri puta je posjetila njegov grob, a prema predanju Hristos joj se dva puta ukazao.

Predanje kaže da je Marija Magdalena posjetila Rim, gdje je caru Tiberiju poklonila crveno obojeno jaje. Vjeruje se da upravo od nje potiče običaj farbanja crvenih jaja za Vaskrs.

Iz Rima je otišla u Efes kod apostola Jovana Bogoslova, gdje je poslije izvjesnog vremena preminula. Njene mošti kasnije su prenesene u Carigrad.

Običaji i vjerovanja

Za praznik Blage Marije vezani su brojni narodni običaji i vjerovanja. Iako u crkvenom kalendaru nije obilježen crvenim slovom, u narodu postoji običaj da se tog dana ne obavljaju teški poslovi u kući i na polju, već da se vrijeme provede u miru, odmoru i molitvi.

U pravoslavnoj tradiciji Sveta Marija Magdalena smatra se zaštitnicom žena. Prema narodnom vjerovanju, žene na njen praznik odlaze u crkvu, pomole se i zapale svijeću, vjerujući da će im se ispuniti jedna želja, prenosi Tanjug.

Narodno predanje kaže i da je Blaga Marija bila sestra Svetog Ilije, pa se grmljavina, grad i druge vremenske nepogode u narodu tumače izrekom da „brat i sestra razgovaraju“.

Izvor: Nezavisne