Nakon preglasavanja Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH prilikom imenovanja članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika u BiH konačnu riječ daće Narodna skupština Republike Srpske i ta “odluka” koju su usvojili Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH ostaće mrtvo slovo na papiru.

Podsjećamo, Cvijanovićeva je napustila sjednicu Predsjedništva BiH i odluku o imenovanju članova Komisije proglasila destruktivnom za vitalni nacionalni interes. To znači da će konačnu riječ o ovoj odluci dati Narodna skupština Republike Srpske, a termin održavanja mogao bi biti poznat već danas.

“Neće biti odluke u kojoj vi mene preglasavate, jer preglasavate Republiku Srpsku, preglasavate srpski narod koji ima pravo na svoju kulturnu baštinu i da je štiti onako kako želi”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je objasnila da je nakon što je napustila sjednicu, na kojoj nije bio njen ovlašteni predstavnik glasano o listi kandidata za članove Komisije sa četiri imena na kojoj nije bilo prijedloga iz Republike Srpske.

Za članove Komisije, Bećirović i Komšić imenovali su Zorana Mikulića, Mirzaha Foču te dva strana člana koje je predložio INESCO, a to su italijanski profesor Francesko Bandarin i profesor George Okello Abungu iz Kenije. Član Komisije iz Republike Srpske nije imenovan.

Šta je problem u radu Komisije?

Podsježanja radi, ova Komisija u prethodnih gotovo deset godina praktično je blokirana. Razlog tome je što su se odluke morale donositi konsenzusom sva tri člana, dva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Blokada ove Komisije u suštini uslijedila je nakon što su još 2016. godine tadašnji članovi Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Dragan Čović donijeli odluku prema kojoj su iz rada ove Komisije isključena dva strana eksperta UNESCO-a.

Kasnije, odnosno početkom ove godine Predsjedništvo BiH ponovo je odlučilo da “vrati” strane eksperte i ta odluka je donesena pregalsavanjem Cvijanovićeve, međutim na tu odluku nije postojalo pravo veta.

Prema novoj odluci Predsjedništva BiH, za donošenje odluke u Komisiji više nije potreban konsenzus i odluke se donose prostom većinom. Njome je definisano da članove Komisije imenuje Predsjedništvo BiH na period od pet godina, bez javnog konkursa.

Zašto je bitna Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika

Nadležnost Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika definisana je anexom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj aneks definiše zaštitu kulturne baštine i pokretnih i nepokretnih dobara od istorijskog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Njena nadležnost je proglašenje nacionalnih spomenika, zaštita tih spomenika i ona ima posljednju riječ prilikom rekonstrukcije objekata koji su proglašeni nacionalnom baštinom. Komisija je ta koja mora odobriti većinu rekonstrucija, a s obzirom da se radi o objektima uglavnom u urbanim sredinama, njene odluke imaju veliki uticaj. U BiH rad ove Komisije posebno je važan zbog činjenice da se vrlo rijetko može doći do zajedničkog stava šta je to “nacionalna baština”.

Veto Cvijanovićeve će biti podržan

Očekivano, preglasavanje Cvijanovićeve izazvalo je brojne političke reakcije, koje su, zavisno odakle dolaze, potpuno različite. Zvaničnici iz Federacije BiH pozdravili su “odluku” Predsjedništva BiH, dok s druge strane u Republici Srpskoj podržavaju veto Cvijanovićeve.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da će ova stranka podržati veto u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“Vjerujem da će i poslanici ostalih stranaka stati u odbranu nacionalnog identiteta i nasljeđa. Očekujem da se svi poslanici iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini nedvosmisleno izjasne o ovom pitanju. Radi se o umišljaju Bećirovića da može da sprovodi samovolju i nametanje. SNSD će mu još jednom pokazati da ne može. Dogovor u okviru Ustava može, diktat nikada ne može. Srpski narod ima slavnu istoriju, ima bogatu kulturnu baštinu, ima šta da čuva i štiti. U Narodnoj skupštini ćemo to i dokazati”, napisao je Dodik na društveoj mreži X.

I Draško Stanivuković, lidet Pokreta Sigurna Srpska rekao je da je neprihvatljivo vraćanje stranaca u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika.

“Niko nas ne može uvjeriti da neki stranac iz Kenije bolje zna naše kulturno i istorijsko naslijeđe od ljudi koji ovdje žive. Važno je napomenuti da je praksa imenovanja stranaca u ovu komisiju zaustavljena upravo u vrijeme kada je srpski član Predsjedništva bio Ivanić”, rekao je Stanivuković dodajući da za njih nema dileem i da će poslanici Pokerta podržati veto srpskog člana Predsjedništva BiH.

S druge strane Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH kaže da je Bećirović ispravio “veliku grešku” Izetbegovića koji je kako je naveo izbacio međunarodne članove i pristao da se odluke u Komisiji donose isključivo konsenzusom.

“Tim potezom je zaustavljen razvoj Sarajeva i za gotovo sve zahvate u zoni lijevo i desno od korita Miljacke danas se moraju pribavljati mišljenja i saglasnosti ministra koji sjedi u Mostaru i dolazi iz HDZ-a. Istovremeno, prostorno planske dokumente za Baščaršiju, koji određuje kako treba izgledati najuže istorijsko gradsko jezgro Sarajevo, izgrađuje firma iz Banjaluke, čiji članovi taj prostor jedva da poznaju”, naveo je između ostalog Konaković.

UNESCO zaključio da je prevaziđena svrha Komisije

Anđelina Ošap Gađanović, član Komisije iz Republike Srpske rekla je da je ova Komisija primjer kako izgledaju institucije BIH kojima integralna bošnjačka politika nasilnički mijenja dejtonski karaketr.

“To je slijedžijski pokušaj pretvaranja institucije tri naroda iz međunarodnog mirovnog ugovora, u upravnu organizaciju pod kontrolom jednog naroda”, rekla je Ošap Gađanović.

Ona kaže da su svi problemi u instituciji nastali zbog legalizovanja rada službenika i članova iz Federacije BiH protiv kojih se vode istražni postupci po nalogu Tužilaštva BiH te da je zabrinjavajuće uključivanje regionalne UNESCO kancelarije u proces predlaganja stranih eksperata. Posebno iz razloga zato što je UNESCO bio naručilac međunarodne analize svrsishodnosti postojanja Komisije za nacionalne spomenike 2012. godine.

“U UNESCO analizi je zaključeno da je njena svrha postojanja prevaziđena, da ona nema ni izvršni, ni zakonodavni karakter, niti moć, da ne posjeduje ustavne nadležnosti da se bavi poslovima kojim se bavi i da zaštitu nasljeđa provode entitetska ministarstva kulture. Analizom je dat zaključak da je treba potpuno ukinuti, pa je sumnjivo zbog čega sada UNESCO BiH ulazi u komunikaciju samo sa jednim članom Predsjedništva i u predlaganje eksperata i u njeno proširivanje”, istakla je Ošap Gaćanović.

Izvor: Nezavisne