Nema baš mnogo objektivnih životnih razloga za paniku koju su u Bosni i Hercegovini pokrenula rješenja kojim je IDDEEA Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH i Upravi za indirektno oporezivanje BiH da obrađuju lične podatke građana s ciljem kvalifikacije elektronskih potpisa.

Građani će, kao i do sada, bez problema moći da dobiju dokumente. Privrednici će, možda malo drugačije, a možda i ne, i dalje moći da podnose elektronske prijave za carine i PDV.

Veći razlog za brigu su pokušaji proširenja nadležnosti upravnih organizacija sa sufiksom Bosna i Hercegovina na štetu izvornih organa i stvarnih vlasnika podataka građana.

IDDEEA nema pravo da obrađuje lične podatke građana

IDDEEA nema pravo da dodjeljuje elektronski identitet građanima, odnosno da obrađuje lične podatke građana kako bi izdavala potvrde za elektronsko potpisivanje jer za to, osim u slučaju izdavanja identifikacionih dokumenata – nemaju zakonski osnov. Takođe, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH dužna je, prema Rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka, da izbriše sve lične podatke građana BiH koje su prikupili u fazi testiranja sistema elektronskog identiteta građana. IDDEEA nema valjani pravni osnov za obradu ličnih podataka s ciljem izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda u odnosu na Zakon o Agenciji i Zakon o elektronskom potpisu, navedeno je u Rješenju.

Dodatno, Zakon o elektronskom potpisu prekršen je kad je IDDEEA upisana u Registar ovjerilaca Ministarstva komunikacija i transporta BiH. Federalni mediji prenose da IDDEEA sprema tužbu pred Sudom BiH, iako je rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka posljedica niza sporova koje su već izgubili upravo pred Sudom BiH po ovom pitanju. Pozivaju se na Zakon o elektronskom potpisu, za koji tumače nadležnost Ministarstva transporta i komunikacija za nadzor i akreditaciju povjerilaca elektronskih potpisa.

Građani ni u jednom trenutku neće osjetiti problem

Rješenje Agencije za zaštitu podataka odnosi se na sve osim na digitalne potpise prilikom izdavanja ličnih karata i pasoša. Sve u vezi s izdavanjem ličnih dokumenata ostaje kao i do sada. Građani ni u jednom trenutku neće osjetiti problem, jer MUP Srpske nastavlja da radi posao kao i do sada. Problemi se dešavaju na drugom, političkom nivou pokušaja otimanja, proširenja i izmišljanja nadležnosti IDDEEA-e.

“Jasno je šta je njihova nadležnost, jasno je definisano, 100 puta rečeno, sa strane Republike Srpske, mi smo bili od početka konstruktivni, ali vam ponavljam jednu stvar, nećete uzeti nijednu nadležnost koja je nadležnost MUP-a Republike Srpske i generalno nadležnost Republike Srpske. – Hoće li to sada na neki način uticati na izdavanje? – Neće, neće, rekao sam vam, neće zbog toga što ovaj naš dio je radio svoj posao kako treba i mi ni na jedan način nismo ugrozili ni sigurnost podataka. Znate, IDDEEA, od početka se zna šta je njen zadatak – njen zadatak jeste da štampa dokumenta, a mi radimo sav ostali posao i to, naravno, nije bilo upitno sve ove godine do trenutka kada je neko kroz digitalizaciju elektronski potpis pokušao da napadne elektronski suverenitet institucija Republike Srpske”, kazao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir.

Problem s pokušajima Almira Badnjevića da skuplja i obrađuje lične podatke građana kako bi im IDDEEA kvalifikovala elektronske potpise nije novost. Traje već dvije godine, koliko ta Agencija izlazi iz zakonom propisanih nadležnosti, kaže bivši delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, Snježana Bursać Novaković, koja sve to vrijeme upozorava na zloupotrebe u IDDEEA-i.

UIO

Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila je i Upravi za indirektno oporezivanje BiH da obrađuje lične podatke kako bi izdavala elektronske potvrde za elektronsko potpisivanje. IDDEEA i u svom saopštenju ide izvan svojih nadležnosti – više prostora i pokušaja argumenata protiv rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka posvetili su problemu elektronskih potpisa u odnosu na Upravu za indirektno oporezivanje BiH nego zabrani sopstvene obrade podataka.

“Jedan od najvažnijih takvih procesa jeste i sistem elektronskih prijava Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kroz koji poreski obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte. Kroz taj sistem država svakog mjeseca uredno ostvaruje više od 800 miliona konvertibilnih maraka javnih prihoda, što jasno pokazuje koliko je kontinuitet tog sistema važan za finansijsku stabilnost države. To su sredstva iz kojih se finansiraju plate zaposlenih u javnom sektoru, penzioni fondovi, zdravstveni sistem, socijalna davanja i druge osnovne funkcije države”, navela je IDDEA u saopštenju.

Postupak pred Sudom BiH

Iz Uprave za indirektno oporezivanje danas samo kratka informacije da će pokrenuti postupak pred Sudom BiH za poništenje rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka. Hitno će tražiti od Suda i odgodu izvršenja rješenja, s obzirom na, kako kažu, posljedice koje bi ovakva odluka mogla da proizvede.

A dok političke i interesne grupe manipulišu pričom o platama, penzijama, zdravstvenom sistemu i socijalnim davanjima, i prognoziraju da će zbog rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka kolabirati svi državni budžeti i cijeli fiskalni sistem BiH, a pojedini privrednici se pitaju kako će do 10. jula podnijeti prijave za carine i PDV, prećutano je da je Uprava za indirektno oporezivanje tek sredinom 2023. godine uvela obavezu potpisivanja elektronskih prijava upotrebom kvalifikovane elektronske potvrde, koja je zamijenila ručni potpis i pečat. Punih pet godina prije toga, bez ikakvih značajnih problema za fiskalni sistem u BiH i javne prihode, PDV i carinske prijave podnosile su se elektronski – bez elektronskog potpisa. Uzgred budi rečeno, dio firmi i danas prijave carina i PDV-a podnose elektronski – bez elektronskog potpisa.

Izvor: ATV