U Republici Srpskoj trenutno nema registrovanih slučajeva mišije groznice izazvane hantavirusom, potvrdili su iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, međutim građani su ipak na oprezu.

Hantavirus predstavlja virusnu infekciju, koju prenose uglavnom glodari, posebno miševi i pacovi. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem sitnih čestica iz osušenog urina, izmeta ili pljuvačke zaraženih glodara.

U Evropi u pojedinim gradovima vlada panika, gdje smo imali priliku pročitati vijesti poput Francuske, koja već priprema maske u slučaju epidemije, Španije, u kojoj je pooštren karantin za putnike sa kruzera te i Ukrajine u kojoj su potvrđeni slučajevi zaraze ovim virusom.

Da li se građani Banjaluke trebaju brinuti, kako da prepoznaju simptome ukoliko do njih dođe i kako se tretira ova vrsta infekcije, objasnila nam je specijalista epidemiologije, dr Dijana Simić.

Kako razlikovati “mišiju groznicu” od sezonskog gripa?

“Razlikovanje mišije groznice od sezonskog gripa u početku može biti teško jer obje bolesti počinju slično-povišenom tjelesnom temperaturom, malaksalošću i bolovima u mišićima i zglobovima. Simptomi koji više ukazuju na mišiju groznicu su jako povišena tjelesna temperatura, intenzivni bolovi u leđima i stomaku, mučnina ili povraćanje, crvene oči, smanjeno mokrenje, oticanje ili nagli umor uz podatak da je osoba prije izbijanja simptoma bila u šumi, imala kontakt sa miševima ili njihovim izlučevinama te čistila podrume, šupu, tavan ili vikendicu”, rekla je specijalista epidemiologije, dr Dijana Simić.

Kada je vrijeme za odlazak ljekaru?

“Ukoliko osoba osjeti simptome slične gripi uz intenzivne bolove u leđima ili stomaku nakon boravka u prirodi ili čišćenja zapuštenih objekata, obavezno se javiti svom ljekaru”, navodi dr Simić.

Da li su oštećenja bubrega hantavirusom trajna ili se mogu izliječiti?

“Kod većine ljudi oštećenja bubrega hantavirusom nisu trajna i bubrezi se postepeno oporave kroz nekoliko sedmica ili mjeseci nakon bolesti. Rijetko ostaju trajne posledice, a rizik od istih je veći ukoliko se osoba ne javi na vrijeme ljekaru te liječenje kasni, ako je bolest veoma teška ili ako osoba već ima neka hronična oboljenja poput dijabetesa, hipertenzije ili neke druge bolesti bubrega”, rekla je dr Simić.

S obzirom da je sezona sađenja povrća, da li se možemo zaraziti hranom iz bašte?

“Da, moguće je, ali to nije najčešći put prenosa. Hantavirusi se uglavnom prenose udisanjem čestica iz osušenog izmeta, urina ili pljuvačke zaraženih glodara. Rizik postoji i preko hrane ili povrća iz bašte ako je kontaminirano izlučevinama glodara i nije dobro oprano. Savjet je dobro oprati povrće i voće pod mlazom vode, ukloniti spoljne listove salate, redovno prati ruke nakon rada u bašti, koristiti rukavice ako primjetite mišiji izmet, ne mesti suhi izmet ili prašinu na suvo već prvo poprskati dezinfekcionim sredstvom, te čuvati hranu u zatvorenim posudama”, savjetuje dr Simić.

Da li opasnost predstavlja otpad i smeće u gradu, a koje je često stanište glodara?

“Otpad i smeće u gradu mogu indirektno povećati rizik od hantavirusa zato što privlače glodare, posebno miševe i pacove, koji mogu nositi hantaviruse. Međutim, sam otpad nije glavni izvor zaraze nego izlučevine zaraženih glodara. U urbanim sredinama rizik je manji nego u ruralnim sredinama, šumama ili napuštenim objektima. Mjere smanjenja rizika su pravilno odlaganje otpada, zatvaranje kontejnera i sl”, ističe dr Simić.

Da li rizik predstavljaju i odlasci u prirodu? Kako se zaštititi?

“Odlaske u prirodu ne treba izbjegavati, ali treba biti oprezan. Zaštita tokom boravka u prirodi podrazumijeva redovno pranje ruku sapunom ili koristiti dezinfekciona sredstva na bazi alkohola, naročito prije jela, ne ostavljati ostatke hrane na zemlji i ne piti vodu sa nezaštićenih šumskih izvora, te izbjegavati ležanje direktno na travi ili zemlji bez podloge”, kazala je dr Simić.

Da li Banjaluka predstavlja rizično područje za razvoj hantavirusa?

“Banjaluka kao grad ne spada u posebno rizična urbana područja za razvoj hantavirusa, ali širi region naše zemlje jeste povremeno endemsko područje za ovu infekciju. Na području Balkana se sporadično bilježe slučajevi, najčešće u proljeće i rano ljeto, kada je aktivnost glodara veća. Banjaluka ima okolinu koja može imati takve uslove, ali to ne znači da je grad sam po sebi rizičan, rizik zavisi od konkretne izloženosti glodarima”, zaključila je dr Simić.

Izvor: ATV