Rast cijena nafte i gasa, poremećaji u lancima snabdijevanja i globalne krize već utiču na poskupljenje hrane širom svijeta, a posljedice bi u narednim mjesecima mogle snažnije da pogode i evropsko, ali i srpsko tržište, upozoravaju ekonomisti.

Nova kriza

Profesor Slobodan Aćimović rekao je da je veći udar na cijene hrane izazvao početak rata u Ukrajini 2022. godine, ali je upozorio da bi i nova kriza mogla ponovo da podstakne rast inflacije.

Posljedice krize u Iranu i blokade Ormuskog moreuza još se ne osjećaju u velikoj mjeri u njemačkim supermarketima, ali su cijene hrane u Njemačkoj u posljednjih šest godina već porasle za oko 40 odsto.

Potrošači imaju osjećaj da je sve mnogo skuplje zato što hrana poskupljuje još od pandemije korone. Dodatni pritisak na cijene hrane tek slijedi, jer su nafta i gas već poskupeli za oko 30 odsto, što direktno utiče i na cijenu vještačkog đubriva.

Cunami cijena hrane

Stručnjaci u Njemačkoj procjenjuju da taj cunami cijena hrane stiže otprilike sa šest mjeseci zakašnjenja.

On je dodao da u Njemačkoj domaćinstva za hranu izdvajaju oko 14,2 odsto budžeta, dok najveći dio troškova odlazi na stanovanje i energente.

Profesor Slobodan Aćimović rekao je za RTS da svijet već godinama živi u uslovima takozvane troškovne inflacije.

“Imamo povećanje troškova, a samim tim to ide na inflaciju“, rekao je Aćimović.

On je naveo da su energenti ključni faktor rasta cijena hrane, ali da značajan uticaj imaju i logistika, transport i poskupljenje đubriva.

“Na nekih 70, možda čak i 80 odsto vrednosti đubriva utiče gas. Ako je taj gas poskupio, onda će i cijene đubriva ozbiljno porasti“, objasnio je Aćimović.

“U ekonomiji uvijek imamo taj vremenski efekat pomjeranja. Neće doći do rasta odmah“, naveo je Aćimović.

Prema njegovim riječima, posljedice se neće osjetiti odmah, jer su proljećna sjetva i nabavka đubriva već realizovane po starim cijenama, ali bi veći udar mogao da uslijedi tokom jesenje sjetve.

Cijene nafte

Govoreći o cijenama nafte, ocijenio je da se tržište suočava sa velikim disbalansom između ponude i tražnje.

“Na globalnom nivou imate dvadeset odsto disbalansa između ponude i tražnje nafte“, istakao je Aćimović i dodao da očekuje da bi cijena nafte mogla da se stabilizuje na nivou od 80 do 85 dolara po barelu, ukoliko se sukob na Bliskom istoku relativno brzo okonča.

Ključni uslovi za ekonomsku stabilnost u Srbiji

Podsjetio je da je veći udar na cijene hrane izazvao početak rata u Ukrajini 2022. godine, ali je upozorio da bi nova kriza mogla ponovo da podstakne rast inflacije.

“Vrlo je moguće da inflacija ponovo obilježi 2026. godinu, ali ne vjerujem u dvocifrene procente“, ocijenio je Aćimović.

Kao ključne uslove za očuvanje ekonomske stabilnosti u Srbiji naveo je stabilno snabdijevanje energentima, dugoročni ugovor za gas i nastavak podrške privredi.

“Bolje je da idemo sa subvencionisanjem određenih troškova nego da dozvolimo da nam inflacija poraste“, poručio je Aćimović.

Izvor: RTS