Izbori u Bosni i Hercegovini su završeni, a pobjednici i gubitnici polako sumiraju rezultate koje su postigli.
Predizborna kampanja za opšte izbore, koja je za jedne bila tiha i blaga, a za druge puna niskih udaraca, podmetanja i rijalitija, takođe je iza nas, a u čemu su stranke griješile i čija je taktika bila bolja pokazali su izborni rezultati.
Analitičari ocjenjuju da su političari u ovoj izbornoj kampanji više bili fokusirani na rad na terenu i poruke koje su direktno slali biračima s predizbornih skupova, dok su izostale televizijske debate i direktno sučeljavanje kandidata koji su kandidovani za istu funkciju. S druge strane, kao i prethodnih godina, stranke su iskoristile predizbornu kampanju da na sve načine dopru do birača pa, osim što su zakupile gotovo sve bilborde u gradovima i opštinama, postavljali su i štandove na trgovima ispred kojih su aktivisti dijelili promotivni materijal i informisali građane o kandidatima svojih stranaka.
Za razliku od ranijih godina, stranke su se u ovoj izbornoj kampanji mnogo više fokusirale na internet nego na tradicionalne medije, pa su društvene mreže, od Fejsbuka, preko Tvitera, Instagrama do Jutjub kanala, bile preplavljene video spotovima i fotografijama stranaka i kandidata na izborima.
dok su političari manje-više djelovali tiho i davali uobičajene izjave koje su se mogle čuti i prije kampanje, nije ostalo neprimjećeno da su mnogi iskoristili partijske poslušnike za obavljanje „prljavog“ dijela kampanje.
Društvene mreže su tako bile preplavljene amaterskim video radovima i dokumentima u kojima se blate politički protivnici. Jedan od njih je dokument koji se pojavio u javnosti, na kome piše da su SAD navodno izdvojile 10 miliona dolara za kampanju opozicije. Ono što je javnost odmah primjetila jeste da članovi američke administracije ne znaju engleski jezik, pa je dokument postao predmet sprdnje i tako potpuno izgubio na svojoj kredibilnosti.
Ocjenjujući izbornu kampanju politička analitičarka Tanja Topić ističe da je kod nas postalo uobičajeno da se još prije početka izborne kampanje počnu davati ocjene kako će ona biti „najprljavija do sada“ i da se radi o „sudbonosnim izborima od kojih zavisi dalji život i opstanak“.
Topićeva smatra da ova kampanja nije bila prljavija od prethodnih i da nije bila najprljavija do sada iz prostog razloga jer je javnost navikla na tu „prljavštinu“ i na neki način čak postala ravnodušna na sve to.
“Naš javni i politički prostor je kontaminiran u kontinuitetu prljavim diskvalifikacijama, omalovažavanjima, vrijeđanjima, upotrebom govora mržnje i slično”, ocjenjuje Topićeva.
Ona ističe da je prvi dio predizborne kampanje ove godine bio poprilično dosadan i vidjelo se da nema tog „mesa“, odnosno energije koja bi privukla građane. Topićeva kaže da su građani u ovoj kampanji bili potpuno ravnodušni, te da je ona na početku bila dosadna i neinventivna.
U drugom dijelu predizborne kampanje, kako navodi Topićeva, političke stranke su počele da zadaju „niske udarce“ time što su na društvene mreže i pojedine medije plasirali različite video radove i različite „falsifikate“, koji su imali za cilj diskvalifikaciju političkih protivnika.
“Takođe, ono što je evidentno, jeste da su se stranke mnogo više oslanjale na društvene mreže nego prethodnih godina. Mislim da su okidač za to lokalni izbori prije dvije godine i pobjeda Draška Stanivukovića u Banjaluci. Podsjetiću na izjavu lidera SNSD, koji je javno rekao da moraju više da se angažuju na društvenim mrežama i da će se tome posvetiti posebna pažnja”, podsjeća Topićeva.
Politikolog Darko Kuzmanović, s druge strane, smatra da je ova izborna kampanja bila “izuzetno prljava”.
“U odnosu na ranije kampanje razlika je u značaju samih izbora, kako za vlast i opoziciju, tako i za same građane. Na kocki je trenutno sve. Mnogo toga može da se dobije, ali i izgubi, i prostora za taktiziranje nema. Imali smo priliku da gledamo najgnusnije uvrede, montaže i podmetanja od strane SNSD i pojedinaca bliskih njima, dok je opozicija s manjim incidentima ipak, za razliku od ranijih kampanja, ostala u granicama pristojnosti”, tvrdi Kuzmanović.
Standardno vrijeđanje i nazivanje političkih protivnika pogrdnim imenima, kako ističe on, bilo je mnogo intenzivnije od strane partija na vlasti, iako je i opozicija imala svoje adute. Kuzmanović ističe da takva praksa uopšte ne iznenađuje jer već godinama unazad u Srpskoj ne postoji odgovornost za javno iznesenu riječ.
“Došli smo u situaciju da bilo ko o bilo kome može napisati ili objaviti bilo šta, i to bez ikakve odgovornosti ili sankcije. Kazne za iznošenje lažnih vijesti, klevete i omalovažavanja, ne samo u izbornoj kampanji nego i van nje, morale bi da budu drakonske – nekoliko puta više nego što je to sada slučaj”, naglašava Kuzmanović.
On ističe da je to jedini način da se zavede red u javni prostor jer, ako u slučaju klevete ili teške uvrede prijeti kazna i do nekoliko desetina hiljada KM, i te kako bi se razmislilo prije nego što se nekoga nazove pogrdnim imenom ili o nekome iznesu neistinite tvrdnje.
Na pitanje po čemu se ova kampanja izdvaja u odnosu na prethodne, Kuzmanović kaže da nikada do sada na listama nije bio tako veliki broj mladih ljudi.
” Naravno, tu su bila i pojedina obećanja, koja su ne samo za naše uslove na nivou naučne fantastike i od kojih se mogu očekivati ispunjenja na identičan način na koji smo to gledali i prethodnih godina, a video spotovi i predstavljanja pojedinih kandidata su bili zaista urnebesni” ocjenjuje Kuzmanović.
Ono što se, takođe, po ko zna koji put pokazalo, dodaje on, jeste da je došlo do totalne deintelektualizacije političke scene, da kandidati postaju sve manje obrazovani, potpuno neelokventni, te da dobar dio njih nije u stanju da sklopi prosto proširenu rečenicu.
Kuzmanović ističe da su navalentnost i galama od strane pojedinih kandidata bili, takođe, vidljivi.
Izvor:Srpskainfo/Foto:Aleksandra Golić, Siniša pašalić