Posljedice mraza početkom maja sada su vidljive u voćnjacima u Potkozarju. Najveća šteta je u zasadima trešnje, dok su jabuka, kruška, šljiva, grožđe i drugo voće u boljem stanju.

“Trešnja je bogato procvjetala, plodovi su se formirali. Vjerovali smo da nam predstoji rekordna sezona. Međutim, nekoliko sati u temperaturnom minusu 1. maja rano ujutro bilo je pogubno. Mraz je obrao trešnju. Nije ostalo gotovo ništa”, kažu voćari iz Miljevića, sela na granici gradiške i laktaške opštine. Identična situacija je na pojedinim zasadima u Turjaku, Gornjoj i Srednjoj Jurkovici, Romanovcima, Bakincima…

Foto: Milan Pilipović

Foto: Milan Pilipović

Nakon što je temperatura porasla, šteta je sve vidljivija. Ona još nije konačna jer će se narednih dana, smatraju stručnjaci u voćarstvu, pokazati na plodovima koji su naizgled neoštećeni.

“Posljedice mraza vidljive su i na zasadima mušmule, vinove loze i još nekih voćaka koje su manje zastupljene. Trešnja zauzima veliku površinu i zato je šteta najveća”, tvrde proizvođači voća u ovom kraju.

Proizvodnja ovog voća zbog naglih vremenskih oscilacija postala je neizvjesna. Zato voćari najavljuju čupanje stabala trešnje i sadnju voća koje kasnije dospijeva. Time će izbjeći štetu od mraza, koji je postao stalna pojava krajem aprila ili u maju, kao ove godine.

“Rod trešnje prošle godine bio je simboličan, takođe zbog mraza. Cijene su bile astronomske. Ove sezone opet ista situacija. Očajni smo”, žale se proizvođači trešnje koji su računali na solidnu zaradu i rodnu godinu, ali od toga, prema sadašnjoj situaciji, nema ništa.

Raširena bolest u voćnjacima

Miladin Stojnić iz Turjaka, inženjer voćarstva i jedan od najvećih proizvođača trešnje u Potkozarju, smatra da klimatske promjene bitno utiču na voćarstvo.

“U Turjaku, u mojim voćnjacima, gdje imam 300 stabala trešnje na šest dunuma te veće površine šljive, jabuke i kruške, nije bilo mraza, osim na pojedinim mjestima, ali je to zanemarivo. Nekada je mraz uništavao voće u ravničarskom dijelu, a nije ga bilo u brdskim krajevima. Sada je to obrnuto”, kazao je Stojnić za “Nezavisne novine” navodeći da je u turjačkom kraju problematično zahlađenje praćeno kišom u periodu cvjetanja šljive, kruške i jabuke te najezda štetnika.

O tome Stojnić kaže:

“Svake godine neophodno je više hemijskih tretmana. Sa 25, koliko je bio prosjek prethodnih decenija, sada je neophodno minimalno trideset hemijskih tretmana jabuke. Krušku ugrožava takozvana kruškina buva. Tretman jednog hektara kruške košta 10.000 KM, a zarada 3.000 KM. Zato sam zasad kruške napustio i planiram da stabla iskrčim, počupam. Ne mogu se izboriti protiv bolesti i invazije svakojakih napasnika.”

U Turjaku i okolini voćari imaju loša iskustva i sa zasadima kajsije koja se suši tokom nekoliko godina nakon sadnje.

Šteta nije konačna

U Udruženju voćara Republike Srpske navode da je mraz uništio više od polovine roda trešnje, izuzev pojedinih krajeva gdje su temperature 1. maja bile u plusu.

“Posljedice ćemo, u konačnom, saznati u narednih nekoliko dana, jer šteta nije konačna. Plodovi otpadaju, a trulež zahvata rodne grane”, kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik voćarskog udruženja.

“U prijedorskom kraju mraz je uništio jabuku i krušku, u Tesliću gotovo sve voćne vrste. U banjalučkoj regiji, u Podgradcima, Kozarskoj Dubici, Laktašima, šteta je i u zasadima šljive. Samo pojedine vrste su otporne, ali to je manji dio”, pojasnio je Dojčinović.

Proizvođači voća prinuđeni su da mijenjaju vrste i sorte, prilagođavajući se izmijenjenim klimatskim uslovima.

Napuštanje tradicionalnih vrsta jabuke, kruške, šljive, dunje, breskve, kajsije, dunje, postalo je neophodno.

Takođe, kažu voćari, problem je sve skuplja proizvodnja, a neizvjestan plasman.

Izvor: Nezavisne