Hiljadama kilometara daleko, jedan uski morski prolaz može da odluči koliko ćemo mi ovdje da plaćamo gorivo.

Poskupljenje goriva nije izolovan trošak. Kada raste cijena transporta, rastu i troškovi prevoza, robe, proizvodnje i distribucije. To se dalje preliva na cijene hrane, usluga i uvoza. Na kraju, efekti globalnog povećanja cijene nafte postaju dio svakodnevnog života građana, kroz veće troškove osnovnih životnih namirnica.

“Danas je nama samo kroz cijenu plina su 25% troškovi plina veći, troškovi goriva su 30-ak odsto veći, brašno, ulje, so, šećer, sve to pomalo ide i naravno zato dobijemo tu godišnju inflaciju i naravno uz godišnju inflaciju imamo i inflaciju plata. Mi pekari ne dižemo cijenu u realnom vremenu nego sačekaš da vidiš šta će se desiti stabilizacija, ali kad vidiš na duži rok da ti troškovi ostaju onda jednostavno moraš povećati cijene”, kaže Saša Trivić, vlasnik “Krajina klasa”.

Male ekonomije su posebno osjetljive na ovakve šokove. Usluge, poput taksi prevoza imaju veće troškove, a cijene usluge ostaju iste jer svako povećanje nosi veće posljedice.

“Problem je ako povećamo onda će se smanjiti broj poziva. Zato kažem da sa digitronom stalno kalkulišemo kad bi nešto povećali, ali i sama prepravka u taksi službi nije tako jednostavna, mora se ponovo baždariti taksimetar pa ako se vrati gorivo mora se ponovo raditi proces. Blizu 50% ide samo na gorivo, a mi na tome ne možemo da radimo”, kaže Dragan Purišić, Udruženje taksista “Banjalučki taksi”.

Cijena goriva u Republici Srpskoj ne formira se lokalno, već zavisi od svjetske berzanske cijene nafte. Kada dođe do poremećaja u snabdijevanju, cijena barela raste. Distributeri tada plaćaju skuplju nabavku. Zbog toga promjene na globalnom tržištu vrlo brzo postaju vidljive i na domaćim pumpama.

“Nafta ne utiče samo na cijenu transporta nego je ona komponenta i u raznim proizvodnim industrijama, tako da je to dovelo i do jednog straha od inflacije gdje su investitori reagovali tako da su dobar dio svojih pozicija na tržištima kapitala prodavali i prelazili u nešto sigurnije investicije i to je dovelo do pada globalnih indeksa od 3 do 5 odsto”, kaže Boris Srdić, direktor Banjalučke berze.

Blokada Ormuskog moreuza, iako geografski daleka vrlo brzo postaje lokalna ekonomska tema. Njene posljedice se ne mjere kilometrima, nego cijenama na pumpama i u prodavnicama.

Izvor: ATV