Dok maturanti broje sitno do upisa na fakultete i lome koplja oko izbora budućeg zvanja, poslodavci i stručnjaci apeluju da dobro razmisle u kojem pravcu će nastaviti školovanje, s obzirom na veliki broj visokoobrazovanih građana Srpske koji već duži period “čuče” na birou.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske, na evidenciji se nalazi ukupno 5.516 svršenih studenata, od čega ih je 1.005 sa 180 bodova, dok je 4.511 njih koji su završili fakultet sa ostvarenih 240 bodova.

Među nezaposlenim visokoobrazovanim građanima su i 392 mastera što dodatno ukazuje da ni viši nivoi obrazovanja ne garantuju zaposlenje.

Na spisku Biroa za zapošljavanje najviše se nalazi visokoobrazovanih između 35. i 40. godine života koji čekaju na svoje radno mjesto. Među njima je veliki broj nezaposlenih finansijskih radnika i ekonomista, njih 1.338, potom pravnika 686, zatim informatičara čak 165, ali i 83 mašinca.

Direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Damjan Škipina ističe da kontinuirano rade na usklađivanju obrazovanja sa potrebama tržišta rada.

– Obilazimo osnovne i srednje škole širom Srpske, a ove godine u taj proces uključili smo i roditelje, lokalne zajednice i Privrednu komoru, s ciljem da se upisna politika što bolje uskladi sa potrebama tržišta rada – rekao je Škipina za “Glas”.

Prema njegovim riječima, trenutno su najtraženiji kadrovi iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

– Prema podacima sa evidencije, deficitarna zanimanja su profesori fizike i matematike, kao i elektroinženjeri i građevinski inženjeri. Ipak, tržište rada je relativno malo i podložno čestim promjenama – istakao je Škipina.

Najviše se, kako kaže, zapošljavaju pravnici i ekonomisti što je i očekivano, jer su ta zanimanja potrebna gotovo svakom preduzeću, instituciji i ustanovi.

Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić naglašava da su tehničke struke trenutno najtraženije i najperspektivnije.

– Najveći manjak je, kada je riječ o inženjerskim zanimanjima, posebno u mašinskim i elektroinženjerskim. Takvi kadrovi su neophodni privredi i njih uvijek nedostaje – istakao je Trivić za “Glas”.

Posebno je ukazao na razliku između IT sektora i industrije, pojašnjavajući da su privredi potrebni inžinjeri elektrotehnike koji će raditi u industriji.

Dodaje da mašinski i elektrotehnički fakulteti, ne samo da imaju budućnost, već obezbjeđuju i dobre plate.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo ukazao je na jedan od ključnih problema na tržištu rada, a to je kvalitet visokog obrazovanja.

– Pojavila se nelojalna konkurencija, pa je veliki broj ljudi do diplome ekonomiste došao relativno lako. Zbog toga imamo značajan broj formalno obrazovanih, ali ne nužno i dovoljno kompetentnih kadrova – ističe Đogo za “Glas”.

Prema njegovim riječima, kvalitetni kadrovi i dalje imaju dobru prolaznost na tržištu rada, ali postoji jaz između očekivanja mladih i onoga što privreda može da ponudi.

– Naši studenti najčešće ne žele da rade za manje od 1.500 KM, uz očekivanje da relativno brzo mogu dostići i 2.000 KM. Struktura privrede nije takva da može apsorbovati veliki broj visokoobrazovanih kadrova niti da svima ponudi takve uslove – pojašnjava Đogo.

Dodaje da je problem i u samoj strukturi ekonomije, jer u mnogim firmama, posebno u prerađivačkoj industriji, na stotine radnika dolazi tek nekoliko ekonomista.

– To znači da postoji ograničena potreba za ovim kadrom, iako su oni koji rade uglavnom solidno plaćeni. Mnogi studenti, posebno najbolji, već tokom studija ili odmah po završetku odlaze u inostranstvo. Između deset i 20 odsto studenata nastavlja karijeru van zemlje – upozorava Đogo.

Govoreći o najperspektivnijim sektorima, na prvo mjesto stavlja IT sektor koji nudi najviše plate, a koje često prelaze 3.000 KM.

– Zatim imamo finansijski sektor, gdje plate značajno rastu s napredovanjem u karijeri, kao i energetika, koja danas podjednako traži i ekonomiste i inženjere – ističe Đogo i dodaje da ove oblasti imaju najveći potencijal rasta.

Marko Đogo ističe da regionalne razlike dodatno usložnjavaju situaciju, te da u većim gradovima ima više prilika i manje nezaposlenih ekonomista, dok u manjim sredinama često nema ko da ih zaposli.

– Zbog toga mladi ili ostaju u većim centrima ili odlaze iz zemlje, a oni koji se vrate u manje sredine nerijetko rade poslove ispod svog nivoa obrazovanja – kaže Đogo.

Izvor: Glas Srpske