Janoš Balint, profesionalni pčelar iz Zrenjanina bijeljinskim i semberskim pčelarima je održao predavanje o savremenom pčelarstvu sa upotrebom termo daske.

Gliša Turuntaš, predsjednik Udruženja pčelara „Matica“, koje postoji već petnaestak godina i koje je osnovao pokojni Miko Despotović, kaže da su uz pomoć Gradske uprave Bijeljina uspjeli organizovati stručno predavanje koje će dobro doći bijeljinskim pčelarima.

 „Važno je da analiziramo stanje u našim pčelinjacima, da čujemo i naučimo nešto novo od najboljih pčelara iz regiona. Naše udruženje broji dvadesetak članova, ali, tu su i druga semberska udruženja pčelara, „Bijeljina“ i „Semberija“ koja su brojnija od nas. Svi mi, uprkos dugogodišnjem iskustvu u pčelarenju, uvijek možemo naučiti nešto novo na ovakvim predavanjima“, kaže Gliša Turuntaš.

Od pčelarstva se može dobro zaraditi i dobro živjeti

Janoš Balint, profesionalni pčelar iz Banata, kaže da se pčelarenjem bavi već pedesetak godina i zimovnike za pčele trenutno ima na dvadeset dvije lokacije u Banatu.

„U pčelarenje se u međuvremenu uključio i moj sin. Imamo oko 1.600 pčelinjih zajednica. Planiramo da uključimo još oko 500 pčelinjih zajednica u proizvodnju meda. Naš cilj je da zaokružimo ciklus proizvodnje i plasmana meda. Već smo otvorili jednu punionicu meda po Hasap standardu. Medom snabdijevamo jedan trgovinski lanac koji ima veliki broj prodajnih objekata i tridesetak prodavnica zdrave hrane. Želimo da što manje zavisimo od spoljnih faktora, jer nam ovakav plasman omogućava stabilnost proizvodnje meda. Mi prerađujemo i vosak, izrađujemo satne osnove i hranu za pčele. Nabavili smo i kamion s „rukom“, tako da smo veliki broj košnica već postavili na palete po pet košnica koje selimo na razne ispaše. Uskoro selimo pčele na oprašivanje jabuka. Već desetak godina selimo petsto do šesto košnica na oprašivanje jabuka na velikim plantažama. Nakon toga idemo na pašu uljane repice. U međuvremenu će procvjetati bagrem i naše pčele će biti raspoređene na više lokacija. Nadamo se dobroj paši i dobroj godini. Kada završimo sa bagremom, onda pčele vraćamo pored Dunava, Tise i Begeja, gdje ima puno bagremca. Bagremac daje polen, tako da ne moramo prihranjivati pčele. Uzgajamo i matice za naše potrebe. Dio pčela tokom godine selimo i na Frušku goru, na lipovu pašu. U Banatu svake godine iskoristimo i polja suncokreta za pašu naših pčela“, kaže Janoš Balint, ističući da je iz godine u godinu sve teže održati pčelinja društva na proizvodnom nivou.



Klimatske promjene i varoa ugrožavaju pčelinjake

„Danas se mora ulagati puno više znanja, energije i vremena u pčelarstvo. Sve to povećava proizvodnu cijenu meda. Prosjek meda po košnici sve je manji, niska je otkupna cijena meda. Suočeni smo sa varoom, uticajem negativnih klimatskih promjena i sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom u kojoj se koriste herbicidi i pesticidi. Neophodno je mijenjati tehniku i tehnologiju pčelarenja, jer bez jakih pčelinjih zajednica nema ni dobrog prinosa meda. Jednostavno, moramo se snalaziti u novim vremenima kako bi nam se isplatila ova naša djelatnost“, kaže Janoš Balint.

Bijeljina.com