Kod skoro 4.000 radnika u Republici Srpskoj, preciznije 3.987, u periodu od 2020. pa zaključno sa 31. decembrom 2025, utvrđena je smanjena radna sposobnost.

Najčešći razlozi smanjenja radne sposobnosti radnika

• povrede na radu
• teška hronična oboljenja
• maligna oboljenja
• dugotrajna izloženost teškim uslovima rada
• profesionalne bolesti

Rečeno je ovo za “Nezavisne novine” iz Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, a koji sprovodi pomenuti postupak i to na zahtjev osiguranika.

Od 2020. godine pa do kraja prošle godine, Fond je vršio ocjenu radne sposobnosti u čak 24.513 predmeta, a u nešto više od 16 odsto slučajeva utvrđeno je da radnik čiji slučaj je razmatran nije sposoban za rad na svom radnom mjestu.

Mišljenje Saveza sindikata RS

Ovakvi podaci za predstavnike Saveza sindikata Republike Srpske nisu iznenađenje, a u razgovoru za “Nezavisne novine” otkrivaju da je situacija, kada je u pitanju radno okruženje u Republici Srpskoj, veoma kompleksna, naročito u rudarskom, elektroenergetskom, metalskom i drvoprerađivačkom sektoru.

Upravo iz tri pomenuta sektora dolazi i najviše zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti.

Sve češća pojava bolesti

Ipak, mnogo važnija činjenica jesu razlozi zbog kojih radnici traže procjenu vlastite radne sposobnosti, a ona se, prema podacima kojim raspolaže Sindikat, najčešće ogleda u sve češćoj pojavi bolesti, i to, nažalost, onih teških oboljenja, te povreda na radu.

“Svjedoci smo, evo, i u 2026. da se često dešavaju povrede na radu, nažalost, i sa smrtnim ishodom i naravno da povrede na kraju dovode do smanjenih radnih sposobnosti. Ne može se očekivati da radnik u takvim slučajevim izvršava 100 odsto svoje radne zadatke, a dešava se da se oni ili premještaju na drugo radno mjesto ili da jednostavno odlaze u penziju, jer više nisu sposobni za rad”, pojašnjava Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.

Posebno mu, kako kaže, smeta priča dijela poslodavaca koji tvrde da radnike sa smanjenom radnom sposobnošću često nemaju gdje da smjeste, odnosno razmjeste.

Zabrinjavajuće

Posebno zabrinjavajuća činjenica koju nam otkriva Stanković jeste da se iz godine u godinu povećava broj osoba sa teškim malignim oboljenjima.

“Mi smo samo u 2025. godini imali 6.000 utvrđenih slučajeva karcinoma u Republici Srpskoj, a umire, nažalost, preko 2.000 osoba od tih zloćudnih bolesti”, kaže Stanković.

Preventivni pregledi

Zbog navedenog, Savez sindikata insistira da se uvedu obavezni godišnji preventivni pregledi.

“Ako bi se definisalo da se jednom godišnje uvede taj obavezan preventivni ljekarski pregled, mnoge stvari bi se preduprijedile i mislim da bi se čak i smanjio broj tih radnika koji gube radnu sposobnost”, naglasio je Stanković za “Nezavisne novine”.

Kada su u pitanju konkretno predmeti gdje je vršena ocjena radne sposobnosti, iz Fonda PIO nismo dobili poimenice slučaj po slučaj, jer bi to iziskivalo dugo čekanje.

Broj zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti

Ali, ono što znamo na osnovu podataka koji su nam dostavljeni, jeste da se broj zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti konstantno povećava iz godine u godinu.

Tako je u 2020. godini u domaćem osiguranju izvršena ocjena radne sposobnosti u 2.771 predmetu, a smanjena radna sposobnost utvrđena je u 492 slučaja (17,76 odsto).

Godinu kasnije, dakle, 2021. Fond PIO je pred sobom imao 3.023 predmeta, prilikom čega je smanjena radna sposobnost utvrđena kod 529 slučajeva (17,50 odsto).

Već 2022. broj predmeta je povećan na 3.883 predmeta, a ujedno i broj radnika sa smanjenom radnom sposobnošću, a to je 604 slučaja (15,55 odsto).

U 2023. godini broj predmeta je povećan skoro za hiljadu, pa su u Fondu ocjenjivali radnu sposobnost u 4.731 slučaju, a smanjena je utvrđena u 775 slučajeva (16,38 odsto).

Rekordna 2024. godina

Ubjedljivo najviše slučajeva smanjene radne sposobnosti utvrđeno je 2024. godine.

Tada je ocjena radne sposobnosti izvršena na 5.003 predmeta, a u čak 911 slučajeva je utvrđeno da je ona smanjena, što je 18,21 odsto.

Prošla godina, 2025. oborila je rekord po broju predmeta gdje je vršena procjena radne sposobnosti i zabilježena su 5.102.

Ipak, broj radnika sa utvrđenom smanjenom radnom sposobnošću “pao” je za gotovo 300 u odnosu na godinu ranije, tačnije 676 slučajeva, što je 13,25 odsto ispitanih.

Izvor: Nezavisne / Autor: Radoš Krstojević