“BiH će zatražiti produženje roka za deminiranje zbog nemogućnosti da cijela teritorija bude očišćena od mina do marta 2027. godine, kako je bilo predviđeno posljednjom revizijom strategije”, izjavio je danas u Sarajevu direktor Centra za uklanjanje mina Enis Horozović.

Horozović je na konferenciji za novinare povodom skupa “Jačanje razumijevanja i implementacije Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina u BiH” rekao da je zahtjev za produženje roka upućen Jedinici za implementaciju Konvencije u Ženevi, te da će o njemu do kraja godine odlučivati komisija kojom predsjedava Alžir.

On je naveo da se, prema zvaničnim podacima, u BiH još 774 kilometra kvadratna nalaze pod sumnjom na mine, te da je više od 80 odsto nekadašnje kontaminirane površine očišćeno, ali da je preostali teren uglavnom šumski i težak za pristup.

– U poslijeratnom periodu zabilježena su 1.862 minska incidenta, u kojima je stradalo 625 lica, a u avgustu prošle godine u Doboju je stradao devetnaestogodišnjak prilikom ulaska u obilježeno minsko polje. Apelujem da građani poštuju znake upozorenja jer gubitak ljudskog života ne može biti nadoknađen – istakao je Horozović.

Predsjednik Komisije za deminiranje BiH Ognjen Zekić izjavio je da je u pripremi novi zakon o deminiranju, koji bi, ukoliko bude usvojen, trebalo da unaprijedi i ubrza proces.

– Važeći Zakon usvojen je 2002. godine – podsjetio je Zekić.

Predsjednik Udruženja žrtava mina UDAS Željko Volaš istakao je da je cilj da proces deminiranja bude što prije završen, te da se od svih nivoa vlasti očekuje da preuzmu svoj dio odgovornosti kako ne bi bilo novih žrtava.

Zamjenik šefa Delegacija EU u BiH Adebajo Babadžide istakao je da mine i tri decenije nakon rata predstavljaju ozbiljnu prijetnju i onemogućavaju bezbjedno korištenje zemljišta.

EU uložila 50 miliona evra

Babadžide je naveo da je EU do sada uložila 50 miliona evra u deminiranje i podršku žrtvama mina u BiH, te da je u proteklom periodu obezbijeđeno dodatnih 10 miliona evra s ciljem da BiH postane zemlja bez mina, te podsjetio i da je Eufor u poslijeratnom periodu pružao podršku Oružanim snagama BiH u uklanjanju mina.

Skup se održava u trenutku kada se BiH približava roku – 1. martu 2027. godine, utvrđenom međunarodnim sporazumom o zabrani protivpješadijskih mina, kojem je pristupila 1997. godine.

U skladu sa procedurama Konvencije iz Otave BiH je dužna da do 31. marta podnese zahtjev za produženje roka za čišćenje mina.

Skup je okupio predstavnike Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara, Komisije za deminiranje, regionalnih kancelarija BHMAK-a, međunarodnih organizacija, donatora, domaćih i međunarodnih organizacija za deminiranje, kao i preživjele od mina i predstavnike pogođenih zajednica.

Izvor: Bl portal