Cilj je, kažu zdravstveni radnici, sprječavanje dugogodišnje prakse zloupotrebe hitnih službi odnosno prakse da hitnu pomoć mnogi koriste kao najbrži način dolaska do ljekara, a takvi pregledi bili su besplatni. Problem je u posljednje dvije godine eskalirao, jer od pandemije kovida pacijenti u hitnu pomoć dolaze i zbog bezazlenih problema.

“Ima žulj na nozi pacijent pa se javi u Službu Hitne medicinske pomoći, ili ima bradavicu. Ili je nekome pukao nokat nadogradnja, pa dođe u Službu hitne medicinske pomoći da se taj nokat nadogradnja stručno obradi. Mnogobrojni su problemi za koje dolaze. Imamo temperaturu. Kada je bila temperatura? Prije tri sata. Kolika je bila-37,5. Od broja pacijenata koji prođu negdje oko maksimalno 30% je pacijenata koji bi trebali do dođu u Hitnu medicinsku pomoć i dobiju u uslugu. 70% pacijenata nisu pacijenti čije zdravstveno stanje zahtijeva pregled u službi Hitne medicinske pomoći”, kaže Nevena Todorović, direktor JZU Dom zdravlja Banjaluka.

Nova pravila zbog zaštite građana čiji su životi ugroženi

Trijažu pacijenata koji pomoć zatraže u Hitnoj pomoći rade dežurni ljekari. Pacijenti koji su hitan slučaj i čiji je život ugrožen participaciju i dalje neće plaćati. Nova pravila su uvedena kako bi se zaštitili građani i pacijenti čiji je život ugrožen, poručuju medicinari, a oni koji guše zdravstveni sistem moraće da plate uslugu koja nije hitna i za koju su se mogli obratiti doktoru porodične medicine koji bi ih uputio na eventualno dalje liječenje.

“Iz nekih svojih ličnih razloga, da li se to radi o tome da su bili na poslu, bili na selu, bili na putovanju obraćali su se službi koja radi 24 sata, u bilo koje doba dana ili noći prepoznajući svoje stanje kao njima hitno, a objektivno su svoje probleme zdravstvene prirode mogli da riješe u ambulantama Porodične medicine u radno vrijeme ambulanti. Dolazi u Hitnu kao hitan jer je trpio glavobolju cijeli dan. Pri tom masa tih pacijenata kada ih pitate jesu li popili neki analgetik-nisu”, kaže Milica Ristić, načelnik Hitne službe Doma zdravlja Doboj.

FZO reagovao na pritužbe

U Fondu zdravstvenog osiguranja reagovali su na zahtjeve i pritužbe i Domova zdravlja u Srpskoj, ali i doktora urgentne medicine koji su tražili pomoć zbog preopterećenosti hitnih službi. Hitna pomoć treba da bude dostupna hitnim slučajevima, a ne opterećena slučajevima koje mogu riješiti porodični ljekari, poručuju iz Fonda. Visina participacije zavisi od pružene usluge i jednaka je participacijama koje se naplaćuju u Domovima zdravlja ili Kliničkim centrima.

“Primjera radi, ako ste došli u službu Hitne pomoći zavukao vam se krpelj i tražite da vam bude krpelj izvađen , to je nehitno stanje. Ljekar na osnovu simptoma procjenjuje, to je nehitno stanje. Vi ćete imati mogućnost izbora da idete kod svog porodičnog ljekara ili insistirate da vam pomoć bude pružena u Službi Hitne pomoći. Ukoliko želite da vam usluga bude pružena u službi Hitne pomoći . U tom slučaju platićete 1,40 KM za za trijažu i 2,20 za samo vađenje krpelja”, kaže Milijana Latinović Radošević, portparol Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Službe Hitne pomoći i dalje će biti dostupne svima. Za hitne slučajeve ostaje besplatno liječenje. Oni pacijenti koji nisu hitni slučajevi, a ne mogu da čekaju na red kod porodičnog ljekara, a žele pomoć platiće participaciju. Doktori iz hitnih službi poručuju da je spasavanje života u kućnim uslovima, na terenu i u službama hitne medicinske pomoći njihov najvažniji zadatak, ali da neopravdana pretrpanost hitnih službi za posljedicu može da ima neadekvatno i nedostupno pružanje zdravstvenih usluga.

Izvor: ATV