Prema podacima Statističke agencije Evropske unije Evrostat, hljeb je u Evropi skuplji nego ikada, kako kažu, prvenstveno zbog sukoba između Rusije i Ukrajine koji je poremetio globalna tržišta jer su te dvije zemlje glavni izvoznici žitarica.

Njihova analiza pokazuje da je u avgustu ove godine cijena hljeba u EU u prosjeku 18 odsto viša nego u istom mjesecu lani. To je, kako kažu, ogromno povećanje u poređenju sa avgustom 2021. godine, kada je cijena hljeba u prosjeku bila viša za svega tri odsto u odnosu na avgust 2020. godine.

Statistički podaci za avgust ove godine u Srpskoj još nisu dostupni, ali prema onima za mjesec ranije, očigledno je da je poskupljenje na našem tržištu enormno.

Statističari su izračunali da je kilogram bijelog hljeba u Srpskoj u julu ove godine u prosjeku koštao 2,95 maraka, što je za 0,70 KM skuplje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Poređenja radi, stanovnici u RS su za kilogram bijelog hljeba u julu 2021. godine izdvajali u prosjeku 2,25 maraka, što je za svega devet feninga više u odnosu na prosječnu cijenu tog proizvoda u sedmom mjesecu 2020. godine.

Član Udruženja ekonomista RS SNjOT Marko Đogo rekao je za “Glas” da je očigledno da je kriza prenesena i na naše tržište koje je veoma malo i usitnjeno.

– Procentualno, cijena hljeba kod nas porasla je za oko 30 odsto, dok je taj rast u EU procentualno dosta manji, što je posljedica nefunkcionisanja našeg tržišta. Evropsko tržište je veliko i konkurencija ne dozvoljava tako lako podizanje cijene hljeba, dok smo mi ovdje isparčani i mali, tako da je kod nas mogućnost da trgovci podignu cijene daleko veća – pojasnio je Đogo.

Poskupljenja su svjesni i pekari, ali dodaju da je pšenica berzanska roba, te da je i prošle sedmice cijena na Novosadskoj berzi otišla gore.

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, rekao je za “Glas Srpske” da je teško bilo šta prognozirati jer su i sva ranija predviđanja pala u vodu.

– Zbog virusa korona i sukoba u Ukrajini došlo je do rasta cijena prehrambenih proizvoda, među kojima su poskupjeli i brašno i hljeb. Očekivali smo, s obzirom na dobar ovogodišnji rod pšenice, da će doći do pada cijene brašna, pa onda i hljeba. Čak su i iz Ukrajine krenuli određeni kontingenti hljebnog žita, međutim, do stabilizacije tržišta i pojeftinjenja nije došlo – rekao je Pelemiš.

Zalihe

Radenko Pelemiš ističe da Srpska uvozi oko 70 odsto pšenice za prehrambenu industriju, uglavnom iz regiona.

– Neće biti nestašice pšenice, a onda ni brašna ni hljeba. Svega ima dovoljno – rekao je Pelemiš.