Odbornik SNSD-a u Skupštini Grada Bijeljina, Đoko Novaković, uputio je ozbiljno upozorenje javnosti ističući da je zagađen vazduh najveći zdravstveni rizik sa kojim se građani suočavaju, iako se o tome u javnom prostoru gotovo uopšte ne govori.
Novaković, po struci ljekar, naglašava da su posljedice lošeg kvaliteta vazduha vidljive svake zime.
“Svake godine gledam istu sliku – djeca sa sve težim respiratornim infekcijama, hronični bolesnici sa pogoršanjima, odrasli koji mjesecima kašlju i ne mogu da se oporave. A sve u gradu za koji bismo očekivali da ima čist vazduh“, ističe Novaković.
Kaže da je dovoljno izaći na ulicu da bi se vidjelo ono što ne bi smjelo da bude vidljivo.
“Vazduh je gas bez boje i mirisa, osim kod nas. Zimi se jasno vidi kao gusta, teška, siva masa nad gradom“, napominje Novaković.
Prema njegovim riječima, Bijeljina od sredine oktobra do proljeća postaje jedan od najzagađenijih gradova u Evropi. Razlozi su brojni, ali dobro poznati:
-Gradska toplana u centru grada i dalje loži ugalj,
-stambene zgrade i većina domaćinstava koriste ugalj ili drva,
-hiljade individualnih ložišta stvaraju mrežu malih dimnjaka koji neprestano emituju štetne čestice.
Novaković posebno naglašava da se proces gasifikacije gotovo nije pomjerio sa mrtve tačke, napominjući ponovo da primarna mreža postoji već pet godina, ali da se dalje od toga nije stiglo te da skoro ništa nije urađeno.
Dodaje da ni gradske mjere zaštite vazduha praktično ne postoje.
“Nekoliko korisnika godišnje pređe na drugi energent – to je zanemarljivo. Nemamo ozbiljan sistem mjerenja zagađenja, iako je to najpotrebnije u jesen, zimu i rano proljeće. Mi to nemamo“, kaže Novaković.
Podsjeća i da su godine prolazile bez realizacije obećanih parkova, koji bi makar djelimično doprinijeli boljoj mikroklimi.
“A i da jesu izgrađeni – kakva je korist od parkova kada se više od pola godine ne može normalno prošetati od smoga koji se spušta na grad“, pita Đoko Novaković odbornik SNSD u Skupštini grada Bijeljina.
Najviše ga, međutim, brine uticaj na djecu
“Najmlađi rastu u vazduhu koji oštećuje pluća, usporava razvoj i stvara trajne posljedice. Pluća oštećena toksinima u djetinjstvu ostaju oslabljena cijelog života“, upozorava Novaković.
Novaković ističe da ovo nije političko, već egzistencijalno pitanje.