U Galeriji centra za kulturu „Semberija“ večeras je organizovan zanimljiv kulturni događaj „Bijele noći u Bijeljini“ koji je posvećen liku i djelu velikana ruske i svjetske književnosti Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

Ovaj kulturni događaj, po treći put, organizuje Društvo Planeta knjiga i Centar za kulturu „Semberija“ s ciljem da publici približe stvaralaštvo jednog od najvećih pisaca svjetske književnosti Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

Specijalni gosti večeras su bili profesor dr Dragan Petrović i profesor dr Ana Jakovljević Radunović sa Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Profesor dr Ana Jakovljević Radunović govorila je o fenomenu Peterburga u stvaralaštvu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, s posebnim akcentom na roman „Zločin i kazna“ i na peterburške bijele noći.

„Raskoljnikov je specifičan tip junaka kojeg Dostojevski opisuje u svojim romanima. S jedne strane, on je sanjar, osoba koja bira specifičnu geografsku anomaliju Peterburga gdje ne postoji noć i gdje postoji jedan dan koji nije dan i noć koja nije noć. U toku te noći njegovi junaci žive život koji nije stvaran, koji je iluzoran i u kojem oni mogu da budu neko drugi, mogu da ostvare ciljeve koji su u svakodnevnom životu neostvarivi. To je za njih dovoljno da budu srećni, iako znaju da će neminovno doći jutro i da ono u šta su se oni uljuljkali, nije istina. To je jedna strana Peterburga Dostojevskog, dok je druga strana vezana za Peterburg kao grad koji je, možda, i najzanimljivije predstavljen u romanu „Zločin i kazna“ kao jedna velika pobjeda čovjekove misli nad stihijom prirode.

Velika vertikala ruske istorije

Tu je neophodno napraviti jednu veliku vertikalu ruske istorije, od Petra Velikog, preko Puškina i njegovih djela u kojima Puškin opisuje zašto i kako je stvoren Peterburg. U „Bronzanom konjaniku“ on opisuje Petra Velikog kao zatočenika svoje ideje, da bismo u „Zločinu i kazni“ došli do junaka koji je idejni junak, koji, takođe, ima svoju ideju, ali ta velika ideja, od Petra Velikog do mladog studenta koji, takođe, ima veliku ideju. Raskoljnikov želi da pokaže sebi da nije stvor koji drhti, nego da je čovjek koji ima pravo da pređe granicu, da napravi prestup, da učini zločin. Ta ideja postaje „Napoleonovska“ ideja. Tu je prisutna jedna zanimljivost, i književna i kulturna i istorijska. Pokazuje se da „Napoleonovska“ ideja nije uvijek na strani dobra i ona za idejnog junaka postaje fatalna, jer vodi u rascjep ličnosti, u preispitivanje, i vodi do zanimljivog zaključka, da ideja nije loša, ali da je loš onaj koji je nije iznio do kraja. To je fenomen Peterburga koji stvara ideologe, neobične junake, koji žele da učine nešto što nije sudbina običnog čovjeka. Oni u Peterburgu žele da budu izvanredni i drugačiji“, istakla je profesor dr Ana Jakovljević Radunović.

Svijet ide ka multipolarizmu

 Profesor dr Dragan Petrović, govoreći o aktuelnom trenutku u svijetu i o geopolitičkim promjenama, istakao je da se svijet mijenja i da se, po njegovom skromnom mišljenju, po Srbe mijenja u bitno povoljnijem smjeru.

„Tramp je za nas puno povoljnija i mnogo bolja opcija od Bajdena. Što se tiče Rusije, koja je naš saveznik, ona napreduje. Svijet ide ka multipolarizmu. Nema više samo američke hegemonije i NATO hegemonije. Trenutno imamo podijeljenost između vladajuće Amerike i Zapadne Evrope. Narod je nezadovoljan u Zapadnoj Evropi zbog prekida saradnje sa Rusijom i zbog podržavanja marionetskog režima Zelenskog u Ukrajini.

Rusija je pred pobjedom

Ono što je najbitnije ovdje istaći, Rusija je pred pobjedom. U to sam u potpunosti siguran. Objavio sam tri knjige o Ukrajini od početka rata, od ukupno šest knjiga koje sam napisao o Ukrajini u proteklih petnaest i više godina. U tim knjigama sam naglasio stvari koje se sada obistinjuju. Rusija će uzeti jugoistok Ukrajine koji će opet biti sastavni dio Rusije, onako kako je to bilo i u vrijeme carske Rusije ili SSSR-a. Ostatak Ukrajine biće pod posebnim režimom, van NATO-a, sa ograničenim vojnim snagama i sa pravima za rusko jezičko stanovništvo i Ukrajinsku pravoslavnu crkvu Moskovske patrijaršije. Moglo bi se reći da će tako biti. Kako je Zelenski nepopustljiv, kao i zapadnevropski lideri koji gube većinsku podršku za tu politiku u svojim zemljama, a prije svega Francuska, a onda u izvijesnoj mjeri i Velika Britanija i Njemačka, onda u tom slučaju Rusija nastavlja sukob. Ona će do Nove godine, vjerovatno i ranije, držati u svojim rukama Pokrovsk, Mirnogorod, u Harkovskoj oblasti Kupjansk, Seversk u Donjeckoj oblasti, a vjerovatno i mjesta gdje se sada vode borbe, a to su Konstatinovka i Krasni Liman. Preostaće samo tri veća grada u ostatku Donjecke oblasti gdje Rusija još nije ušla i koji neće pasti do Nove godine. To su gradovi Kramatosrk, Slavjansk i Gruskovka. Ostaće jedno malo ostrvo u Donjeckoj oblasti koje će pasti do početka proljeća, a pri tome Rusi će ponovo uzeti veliki dio Harkovske oblasti, ušli su i u Dnjepropetrovsku oblast. Kako su elitne grupe prebačene iz Pokrovske regije prije dvije nedjelje u Dnjepropetrovsku oblast, to govori o namjerama Moskve, ili da osvoji još teritorija, pa da ih trampi za ove četiri, u šta ne vjerujem, već da uzme još, i Dnjepropetrovsku i Harkovsku i Odesku i Nikolajevsku. Na taj način bi Rusija izašla na Dunav i graničila bi se sa Rumunima. Prema tome, epilog svega će biti pojačani uticaj Rusije u svijetu i na Balkanu. Doći će i do promjena u Evropi, jer evropska privreda ne može opstati bez najvažnijih poluproizvoda, najvažnijih ruda metala,nemetala i energenata iz Rusije“, istakao je, između ostalog, profesor doktor Dragan Petrović. 

Bijeljina.com