Saznajte koje voćke se sade u novembru, a plodove donose već u aprilu. Stručnjaci otkrivaju savjete za brzu i uspješnu berbu.

Kada pomislimo na sadnju, većini ljudi prva asocijacija je proljeće – vreme kada se zemlja budi, postaje toplija i sve oko nas cvjeta. Ipak, postoje određene biljke i voćke koje je najbolje posaditi upravo sada, u jesen, kako bi imale dovoljno vremena da se ukorijene i pripreme za bujanje u narednoj sezoni. Jesenja sadnja može značajno uticati na količinu i kvalitet prinosa, pa vrijedi znati koje biljke zahtijevaju baš novembar ili kasnu jesen za svoj optimalan rast. U ovo doba godine uslovi u zemljištu su idealni – tlo još uvijek čuva toplinu od ljeta, sezonske kiše ga održavaju vlažnim, a vremenske prilike su blage.

Sadnja voćaka u jesen daje im priliku da se ukorene i prilagode pre nego što stignu zimske hladnoće. Voćke uzgajane u saksijama mogu se saditi tokom cijele godine, dok se one sa golim korenom počinju prodavati i saditi od kasne jeseni. Obje vrste mogu se saditi tokom narednih sedmica, sve dok tlo nije smrznuto ili previše natopljeno. Međutim, nisu sve voćke pogodne za novembarsku sadnju – osjetljive i tropske vrste mogu se saditi samo u jesen u toplijim krajevima. Ako im ne možete obezbijediti toplotu tokom cijele godine, bolje je sačekati rano proljeće, poslije posljednjih mrazeva.

Šta se sadi u novembru?

Sedam najboljih voćaka i žbunova za sadnju u novembru su:

• jabuke,
• kruške,
• šljive,
• trešnje,
• ogrozd,
• crna ribizla
• maline

Novembar je idealno vrijeme za sadnju voćaka sa golim korenom, jer im to omogućava da razviju korijenov sistem prije početka proljećne vegetacije.

“Prije nego što posadite voćke, odvojite malo vremena da pripremite mesto za sadnju, kako bi vaše nove biljke imale što bolji početak. To podrazumijeva uklanjanje korova, prekopavanje zemlje i mešanje organskog materijala, poput komposta ili dobro zgorelog stajnjaka”, savetuje bivši profesionalni baštovan Dru Svejnston.

Pravila sadnje

On objašnjava i da ne treba dodavati đubrivo direktno u rupu za sadnju.

“Na taj način koren ostaje ograničen u malom prostoru, umjesto da se širi i traži hranljive materije u zemlji. Sve voćke sa ovog spiska najbolje uspijevaju ako je rupa za sadnju duboka koliko i korijenova gruda, a široka tri puta više. Ako ih planirate uzgajati u saksijama, sadite ih u jesen samo ako im možete obezbijediti zaštićeno mjesto tokom zime, jer su korijenovi u posudama osjetljiviji na hladnoću”, dodaje Svejnston.

Takođe, temeljno pripremite zemljište jer će stabla ostati na istom mjestu dugi niz godina. Spriječite isušivanje golog korijena prije sadnje tako što ćete ga umotati u mokre novine i plastičnu foliju. Kada sadite, postavite i kolac koji će pomoći stablu da ostane uspravno dok raste. Nakon sadnje, obilno zalijte stablo i nanesite sloj malča da biste zadržali vlagu.

Jedna od najpopularnijih voćki za uzgoj svakako je jabuka, a postoji na hiljade različitih sorti među kojima možete birati. Razlikuju se po boji, obliku i ukusu ploda, a dolaze u varijantama za jelo ili kuvanje, dok stabla mogu biti patuljasta ili standardne visine. Svejnston savjetuje da izaberete sortu koja odgovara vašoj klimi, jer neke sorte bolje uspijevaju u hladnijim zonama i zahtijevaju određeni broj “hladnih sati” da bi dobro rodile. Važno je i da ih posadite u plodno, dobro drenirano zemljište i na zaštićeno mjesto, prenosi Večernji list.

Trešnje se mogu uzgajati kao samostalna stabla ili uz ogradu i zid. Ključno je da se ne sade na mjestima gdje se zadržava mraz, jer to može uništiti proljećno cvjetanje.

Kruške mogu davati plodove decenijama, a mnoge su sorte kalemljene na podloge koje ih čine kompaktnijim i pogodnijim za manje vrtove. Iako postoje samooplodne vrste, kruške bolje rađaju kada imaju sortu oprašivača u blizini. Za razliku od mnogih drugih voćaka, kruške treba brati ranije i unositi u zatvoreno da sazru, umesto da ih ostavljate da sazru na stablu.

“Šljive bi trebalo saditi na mjestima koja dobijaju najmanje šest sati sunčeve svjetlosti dnevno. Vole plodno, dobro drenirano tlo koje je stalno blago vlažno, jer su osjetljive na sušu u periodu formiranja plodova”, objašnjava bivši baštovan.

Kada je riječ o bobičastom voću, ogrozd je izdržljiv žbun koji se može saditi od kasne jeseni do zime. Crna ribizla se sada može saditi kao žbun sa golim korijenom, što joj omogućava da se rano ukorijeni, isto važi i za maline.

Izvor: Mondo