Sud BiH prihvatio je kauciju zasnovanu na hipoteci u vrijednosti od 1,37 miliona KM u predmetu Nenada Nešića bez provjere porijekla imovine, uz obrazloženje da takva provjera nije u njegovoj nadležnosti već u nadležnosti drugih institucija.

Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno prolaze kroz rigorozne provjere porijekla novca i složene bankarske procedure čak i prilikom uplata manjih iznosa, Sud BiH je u ovom slučaju donio odluku bez dodatne finansijske kontrole, piše Akta.ba.

Ovakav potez, prema mišljenju brojnih građana i analitičara, ukazuje na neujednačenu primjenu zakona, gdje se prema običnim građanima postupa strogo, dok se politički moćnima gleda kroz prste.

„Na kraju će pošten svijet morati dokazivati porijeklo i pet maraka, dok će oni koji imaju moć nastaviti da peru novac i dižu cijene nekretnina“, navode korisnici društvenih mreža.

Sud: Kaucija je u skladu sa procedurom

Na upit portala Akta.ba da li će Sud BiH ispitivati porijeklo novca kojim je ponuđena kaucija, iz te institucije su pojasnili da se kaucija ne odnosi na novac, već na hipoteku nad nekretninom čija je vrijednost procijenjena na 1.370.000 KM.

„Nekretnina nije u vlasništvu osumnjičenog Nenada Nešića, već drugog pravnog lica koje je pružilo jemstvo. Tržišnu vrijednost utvrdio je stalni sudski vještak, uz kompletnu imovinsko-pravnu dokumentaciju i saglasnost vlasnika da se upiše hipoteka u korist države“, navedeno je u odgovoru Suda.

Sud dodaje da je odluka donesena na osnovu dostavljene dokumentacije i saglasnosti Tužilaštva BiH, što je, kako navode, ustaljena praksa u sličnim situacijama.

„U ovom momentu niko nije osporio legalnost navedene imovine, niti su dostavljeni dokazi koji bi doveli u pitanje njeno porijeklo“, ističu iz Suda.

Sud BiH ne provjerava porijeklo novca – to je posao drugih institucija

Sud BiH naglašava da nije nadležan za provjeru porijekla novca ili imovine ponuđene za kauciju,, osim ako Tužilaštvo BiH ili druge istražne institucije ne pokrenu istragu u tom pravcu.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, sud prilikom odlučivanja o jemstvu procjenjuje isključivo vrijednost i realnost imovine, dok se provjera njenog porijekla sprovodi samo u slučaju osnovane sumnje u nezakonitost.

Dvostruki standardi i gubitak povjerenja

Odluka Suda BiH produbila je percepciju da se u zemlji zakoni sprovode selektivno — strogo prema građanima, a blago prema politički privilegovanim licima.

Takvi slučajevi, prema ocjenama javnosti, dodatno narušavaju povjerenje u institucije i potvrđuju uvjerenje da borba protiv korupcije i pranja novca u BiH često ostaje samo forma radi međunarodnih obaveza, a ne stvarna praksa.

Iako je Sud BiH u ovom slučaju postupao u okviru zakona, ostaje otvoreno pitanje: da li postojeći propisi omogućavaju da se pod krinkom jemstva prikriju stvarni izvori imovine?

Izvor: Nezavisne