Nova ruska imunoterapija za liječenje uznapredovalog melanoma mogla bi predstavljati veliki iskorak i nadu za oboljele u Srpskoj, gdje su mogućnosti savremenog liječenja ove teške bolesti u domaćim zdravstvenim ustanovama ograničene.
Nacionalni koordinator za maligne bolesti Republike Srpske, internista i subspecijalista onkolog Zdenka Gojković istakla je za “Glas” da je u toku priprema za primjenu ruske terapije za pacijente koji boluju od uznapredovalog melanoma, odnosno karcinoma kože u metastatskom stadijumu.
– Riječ je o pacijentima koji su najmanje 12 uzastopnih sedmica liječeni savremenom imunoterapijom, ali je nakon toga došlo do progresije bolesti. To se, naravno, mora potvrditi radiološkim i drugim metodama. Ukoliko se u narednih šest mjeseci potvrdi napredovanje bolesti, pacijenti bi mogli biti uključeni u proces pripreme za vakcinu – pojasnila je Gojkovićeva.
Ona je naglasila da je za izradu terapije neophodno utvrditi BRAF status, što se, kako kaže, danas radi kod većine pacijenata sa melanomom.
– Pacijenti moraju prethodno primati terapiju protiv melanoma kod kojeg je BRAF mutiran. Pored toga, potrebno je imati dostupan uzorak tumora. Što je uzorak svježiji, veća je mogućnost uspješne pripreme vakcine. Ako se radi o starom uzorku iz arhive, ishod može biti neizvjestan. U idealnom slučaju, ako pri progresiji možemo hirurški odstraniti dio tumora i taj materijal poslati u Rusiju, to bi bila najbolja opcija – istakla je ona.
Prema njenim riječima, uzorak krvi će takođe biti neophodan za analizu.
– U početku je postojala ideja da pacijenti putuju u Rusiju, ali ćemo tek vidjeti kako će se to operativno riješiti. Moj zadatak je da nađem i pripremim pacijente koji ispunjavaju kriterijume za uključenje u terapiju. Postoje i kriterijumi isključenja, koje takođe moramo ispoštovati – naglasila je Gojkovićeva, dodajući da su onkolozi u Srpskoj ranije upoznati sa tim metodama liječenja.
Ona pojašnjava da se u ovom slučaju ne radi o klasičnoj vakcini, već o specifičnoj imunoterapiji.
– Cilj je da se imuni sistem pacijenta “senzibiliše” na njegov tumor. Sopstvene imune ćelije se obrađuju, senzibilišu i vraćaju u organizam kako bi lakše prepoznale i uništile tumorske ćelije. Ako saradnja bude uspješna, ovo bi moglo predstavljati veliki iskorak za naše pacijente. Isto tako, postoji potencijal da se ova terapija primjenjuje i kod drugih tumora, poput karcinoma pluća – rekla je Gojkovićeva.
Ona je dodala da je za pacijente u Srpskoj ova terapija posebno značajna, jer su nakon iscrpljivanja antipidi-1 terapije mogućnosti daljeg liječenja vrlo ograničene.
– Kod melanoma nemamo veliki izbor lijekova kao, na primjer, kod karcinoma dojke. Zato ovo predstavlja novu nadu – istakla je ona.
Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić potvrdio je da je Srpska na korak od uključivanja u ovaj revolucionarni program.
– Jedan broj pacijenata iz Srbije već će biti liječen u Rusiji, a i nama je ponuđeno učešće. Dobijen je protokol, a odlučili smo da se u početku fokusiramo isključivo na melanom. U saradnji sa onkolozima iz UKC-a Srpske, identifikovana su dva pacijenta koji bi potencijalno mogli otputovati u Moskvu na liječenje – kazao je Škrbić.
On je istakao da nije riječ o klasičnoj vakcini, već o personalizovanom lijeku.
– Uzima se uzorak tkiva karcinoma i na genetskom nivou analizira gdje je došlo do greške. Uz pomoć vještačke inteligencije pravi se terapija prilagođena svakom pacijentu. Leukociti se programiraju da pojačaju imunski odgovor i sami napadaju tumorske ćelije. Zato je veoma važno u kojoj se fazi bolesti pacijent nalazi – objasnio je on.
Pacijent, kako dodaje, prima terapiju u više faza, što zahtijeva boravak u Rusiji tokom nekoliko mjeseci.
– To jeste skupo, ali za zdravlje ništa nije skupo. Za one koji budu kandidati, biće obezbijeđena sredstva da otputuju na liječenje u Moskvu – poručio je Škrbić.
On je naglasio da su preliminarna istraživanja pokazala izuzetne rezultate. Kod nekih pacijenata došlo je do, istakao je on, potpune regresije bolesti, što znači da ćelije “pamte” i ne bi trebalo da dođe do ponovnog javljanja karcinoma.
Prema riječima Ranka Škrbića, tehnologije razvijene tokom pandemije “kovida” ubrzale su postupke proizvodnje ovakvih lijekova.
– Iskustva iz tog perioda omogućila su da se imunoterapijski preparati brže razvijaju i primjenjuju na ljudima. Sada se radi na proširenju ove terapije i na druge oblike karcinoma, prije svega karcinom pluća – rekao je Škrbić.