Počele pripreme za jesenju sjetvu. Semberski ratari koji nemaju sisteme za navodnjavanje povećavaju površine pod pšenicom na uštrb kukuruza čije prinose odnosi suša.

Uporedo sa berbom kukuruza, ratari se pripremaju za sjetvu ozimih strnih žita. Optimalan rok za sjetvene radove je od 1. do 25 oktobra kada se očekuju povoljne vremenske prilike.

“Imam 4,5 hektara. Zasijaću sve pšenicu. Sa kukuruzom je katastrofa bila zbog suše, opet sa pšenicom to se uradi dok ima vlage u zemlji, a i resorno ministarstvo subvencioniše sa 500 maraka po hektaru. To nam pokrije troškove sjemena i usluge kombajna. Orem, preoravam nađubrio sam stajnjakom i polovinom oktobra ću zasijati, u proljeće domirimo KAN-om i to je to. Troškovi su otprilike na nivou prošlogodišnjih”, kaže Pero Zarić iz Magnojevića.

Poljoprivredne apoteke raspolažu dovoljnim količinama đubriva, kao i sjemena.

“Moja preporuka kad je u pitanju đubrenje, pšenica ima potrebe za 140 – 200 kg čistog azota, 80 – 130 kg fosfora, 80 – 140 kg kalijuma, s tim što cjelokupna količina fosfora i kalijuma treba da bude unešena prije sjetve u jesen i jedna trećina azota, dok preostale dvije trećine azota vrši se prihrana u proljeće u dvije ili tri ture”, kaže agronom Stanko Tadić za portal InfoBijeljina.

Poljoprivrednici moraju da ispoštuju optimalne agrorokove sjetve da bi pšenica ušla spremna u zimu i mogla nesmetano izdržati period niskih temperatura.

“Moraju se ispoštovati optimalne količine sjemena, za novije genetike od 20 – 22 kg po dunumu sjemena pšenica, dok određene sorte pšenica imaju količinu od 25 – 27 kilograma, sve zavisi od koeficijenta bokorenja određenih sorti pšenice i zavisno da li se sije u optimalnom roku ili ne. Svaki dan kašnjenja treba povećati količinu sjemena za jedan posto. Ako se sjetva ne obavi do 25 oktobra, neophodno je povećavati količinu sjemena za jedan posto”, pojašnjava Tadić.

Budući da suša uzima sve veći danak na kukuruzu, očekuje se da će i ove godine biti povećan obim jesenje sjetve. Najveća potražnja posljednjih godina je za sjemenom ranih sorti pšenice koje imaju rekordne prinose – od 9 do 10 tona po hektaru i nisu sklone polijeganju. Troškovi sjetve biće isti kao lani. Cijene đubriva i sjemenskog materijala razlikuju se za 5 – 10 odsto u odnosu na prošlogodišnju sjetvu.

Izvor: Info Bijeljina