Nastavlja se velika borba za preuzimanje Krajinapetrola, jedne od vodećih naftnih kompanija u Republici Srpskoj, sa godišnjim prihodima od oko 70 miliona KM i mrežom od 15 benzinskih pumpi.
Ova kompanija, osnovana 1991. godine kao pravni sljedbenik poslovnih jedinica kompanije INA, danas se nalazi u fokusu interesa domaćih i stranih investitora.
Kompanija Aktiva invest iz Banjaluke, čiji je vlasnik Draženko Gloginjić, objavila je drugu zvaničnu ponudu za preuzimanje Krajinapetrola. Ponuda je uslijedila nakon što je prvi pokušaj odbijen od strane ključnih dioničara, među kojima su Investiciono-razvojna banka RS (IRB) i Penzijski rezervni fond (PREF), piše BizinsInfo.ba.
Prema objavljenim informacijama, Aktiva invest je već ranije otkupila 14,6 posto dionica Krajinapetrola, a sada je bila spremna da za preostale dionice plati 0,85 KM po dionici. No, prema danas objavljenom izvještaju, i drugi pokušaj Aktiva investa da preuzme Krajinapetrol završio je neuspješno.
Tokom trajanja javne ponude deponovano je samo 992 dionica, što predstavlja 0,0071 posto od ukupnog broja glasova, što znači da udio Aktiva investa ostaje praktično isti. Na dan završetka ponude, Aktiva invest posjeduje 14,64 posto vlasništva.
Ovaj rezultat jasno pokazuje da ključni dioničari, poput IRB-a, PREF-a i INA Zagreb, i dalje nisu spremni da podrže Gloginjićev plan, ostavljajući otvoreno pitanje daljeg razvoja situacije.
U IRB-u su ranije kazali da ponuđena cifra nije dovoljna i da se kroz prodaju na berzi može postići viša tržišna vrijednost, dok su u Upravi Krajinapetrola mišljenja o ponudi bila podijeljena.
Među najglasnijim protivnicima preuzimanja od strane Aktiva investa, još od samog početka, nalazi se INA Zagreb, suvlasnik sa 9,7 posto dionica.
Njena predstavnica u Upravnom odboru, Tatjana Jandrić, još prilikom prve ponude istakla je da ona ne sadrži premiju u odnosu na berzansku cijenu, te da nisu ispunjene sve zakonske obaveze ponuđača.
Posebno naglašava da je upitna finansijska i operativna sposobnost Aktiva investa da upravlja kompanijom ovih razmjera.
U međuvremenu, u cijelu priču ušao je i potencijalno presudan akter – ruski naftni gigant Zarubežnjeft. Prema navodima medija, ova kompanija je poslala ponudu Vladi Republike Srpske, što je otvorilo prostor za svojevrsnu utakmicu između domaćeg i stranog kapitala.
Zarubežnjeft već ima snažno prisustvo u regionu, a preuzimanje Krajinapetrola za ruskog giganta bi značilo jačanje pozicije na tržištu naftnih derivata u BiH. Njihovo uključivanje moglo bi značajno podići cijenu dionica i dodatno zakomplikovati proces odlučivanja.
Krajinapetrol, pored benzinskih pumpi, posjeduje i skladišta naftnih derivata i tečnog gasa, terminale i upravnu zgradu. Lani je firma ostvarila dobit od 574.702 KM, što je dvostruko više u odnosu na godinu ranije.
Međutim, kompanija još vodi pravne sporove oko imovinsko-pravnog statusa, posebno s INA, koja traži povrat imovine izgubljene 1991. godine.
Bitka za Krajinapetrol prerasta u jednu od najzanimljivijih privrednih priča u BiH. Neuspjeh drugog pokušaja preuzimanja dodatno je produbio neizvjesnost i otvorio vrata novim akterima poput Zarubežnjefta, čineći ovu priču još kompleksnijom.