Batat,ili kako ga drugačije zovu “slatki krompir” na naše tržište ušao je “na mala vrata”.Ipak, vrlo brzo postao je jedna od omiljenih namirnica u mnogim domaćinstvima, upravo zbog svog specifičnog ukusa , širokog spektra upotrebe ,ali i ljekovitih svojstava.

Đorđe Vakčić prvi je, i za sada jedini,proizvođač batata u Semberiji. Dugo vremena je, kaže,pratio proces proizvodnje ove kuluture,a onda ga je znatiželja navela da se i sam počne baviti ovom proizvodnjom.

Vrlo brzo, kaže Đorđe, ispostavilo se da je uzgoj batata mnogo isplativiji od običnog krompira.

“Ovo je novina u Semberiji. Ja sam počeo sa 1000 sadnica.Ovo mi je prva godina za prodaju i više sam nego zadovoljan rodom .Mislim da nisam pogriješio kada sam se odlučio na ovaj vid proizvodnje”, kaže Đorđe Vakčić, semberski proizvođač batata.

Proizvodnja zahtjevna ,ali isplativa

Proizvodnja ,čiji proces traje oko 120 dana, skupa je i zahtjevna,ali i isplativa. Podaci o prosječnom prinosu pokazuju da se on može kretati od 10 do 25 t/ha. Rokovi berbe batata kreću se zavisno od sorte i roka sadnje. Najčešće je to u jesen ,a berba se obavlja ručno,kako bi se oštećenja korijenja svela na minimum.Ipak,najkompleksniji dio je,kaže Đorđe, proces skladištenja.

“Treba da odstoji nekoliko dana na 30 stepeni, ja sam ga držao u plasteniku,da bi se napravila pokožica.Potom ide na nekih 16-17 stepeni da bi duže trajao .U njemu nema apsolutno nikakve hemije.U jesen je zaoran stajnjak a sve smo radili ručno. Proizvodnja je 100 % organska. I uspjeli smo da proizvedemo batat odličnog kvaliteta. Prinos je veći nego što sam očekivao”,kaže Đorđe

“Slatki krompir”,zapravo, nije krompir

Od slanih jela,pa do kolača.Njegova upotreba je višestruka.Koristi se i u farmaceutskoj industriji.U prehrani se može koristiti kao samostalno jelo ili prilog.Korijen,koji se može konzumirati i kao svjež, često se upotrebljava i za pripremu pekmeza,štrudli i pita,dok se listovi u domaćinstvu mogu pripremati poput špinata.

Ipak “slatki krompir” ,kaže Đorđe, osim sličnosti u izgledu,nema nikakve veze sa krompirom.

“On pripada porodici tikava.Postojbina mu je Južna Amerika,Čile.Tako da nije iz te porodice, uopšte.A upotreba mu je višestruka.Stručnjaci kažu da bebe,kada prvi put treba da jedu čvrstu hranu, treba da jedu batat.Takođe, od njega može masa stvari da se pravi,pa čak i džem”,priča nam Đorđe.

Pronađeni ostaci stari 10.000 godina

Cijena batata na bh. tržištu kreće se od 6 do 7 KM/kg . Osim Đorđa, postoji još nekoliko proizvođača ,ali uglavnom sa područja Hercegovine.

U svijetu oko 60% proizvodnje batata drži Kina, slijede je Indonezija i Uganda.

Inače, najstariji ostaci batata pronađeni su u peruanskim pećinama ,a stari su 10 000 godina. Njegovo prisustvo u Evropi poznato je tek od 1492. godine.

 

Bijeljina.com