O povlasticama poput kraćeg radnog vremena, koje će dobiti zaposleni na izmaku radnog vijeka u Sloveniji, radnici u Republici Srpskoj mogu samo da sanjaju jer je domaća ekonomija i dalje dominantno oslonjena na rad, a ne na znanje i moderne tehnologije.

Naime, od 1. januara 2026. godine u Sloveniji će djelimično stupiti na snagu novi zakon koji omogućava zaposlenima koji se približavaju penziji da smanje svoje radno vrijeme, uz niz drugih promjena na tržištu rada.

Prema novim propisima, radnici stariji od 58 godina ili oni sa najmanje 35 godina radnog staža moći će birati između slobodnog petka ili skraćenog radnog vremena od šest sati dnevno.

Ovaj model, poznat kao 80-90-100, znači da će zaposleni raditi 80 odsto punog radnog vremena, ali primati 90 odsto plate i ostvarivati pune doprinose, slično uspješnim sistemima u Islandu, Irskoj i Njemačkoj.

Pilot-projekti u slovenačkim tehnološkim kompanijama pokazali su pozitivne efekte u vidu veće produktivnosti i smanjenog broja bolovanja.

Slovenačno resorno ministarstvo najavilo je da će, ukoliko se izmjene pokažu uspješnima, nastaviti liberalizaciju radnih propisa. Tako su do kraja 2028. godine moguća dodatna poboljšanja, poput radne sedmice od 38 sati, obaveznog božićnog bonusa za sve zaposlene i dodataka za rad subotom.

Takođe, nezaposleni će od 2026. dobiti veće naknade – maksimalni iznos u prva tri mjeseca nakon gubitka posla biće 130 odsto prosječne bruto minimalne zarade, što trenutno prelazi 1.660 evra. Nakon toga naknade će postepeno opadati.

Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić navodi da su Srpska i njena ekonomija poprilično daleko od ovakvih modela.

“Naša ekonomija je radno intenzivna, još uvijek značajno ulažemo više rada, a manje znanja. Ako želimo da stignemo takve modele, moramo doći u poziciju da učimo što više, da tehnološki zanovimo mašine i osposobimo ljude da rade na njima i sa tim podignemo nivo produktivnosti. U tom slučaju možemo računati na veće zarade”, pojasnio je Aćić.

Dodao je da Srpska već ima problem starenja radne snage koji će u narednom periodu biti još izraženiji, što će povećati broj bolovanja, te naglašava da se suštinski mora razmišljati o nekim stimulativnim mjerama koje će omogućiti ljudima da se što bolje osjećaju na radnim mjestima.

“Svakom poslodavcu je u interesu da ima zdravog i zadovoljnog radnika, a ono što je kod nas problem je što sa porastom najniže plate raste i broj zloupotreba bolovanja. Naše zakonodavstvo treba da bude mnogo rigoroznije za one koji zloupotrebljavaju bolovanje i kada riješimo to pitanje, kao i pitanje neformalne ekonomije, odnosno isplate dijela plata u kovertama, onda se možemo usmjeravati ka pravcima kojim idu ekonomski razvijene zemlje”, rekao je Aćić.

Banjalučki ekonomista Zoran Pavlović smatra da je dobra iskustva drugih potrebno iskopirati i iskoristiti.

“Najveći problem kod nas je nezainteresovanost nadležnih za promjene, da nađu modalitete ili preuzmu rješenja drugih zemalja koja daju dobre rezultate. Mi smo već neko vrijeme u poziciji da nemamo radne snage na tržištu, uvozimo radnike, a ne koristimo i ne angažujemo ljude koje imamo na biroima. Zemlja nije u stanju da ih angažuje, da nađu svrhu i prihod na tržištu rada”, rekao je Pavlović i dodao da se model Danske, koja je uvela četvorodnevnu radnu sedmicu, takođe pokazao kao izvrstan jer su radnici produktivniji i zadovoljniji.

Slovenci su izračunali da će nove mjere donijeti i ozbiljne finansijske izazove. Procjenjuje se da će ukupni troškovi za državni budžet premašiti 40 miliona evra, zbog čega će se donošenje podzakonskih akata odvijati postepeno, do kraja 2028. godine.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Anita Janković Rečević / Foto: Agencije