Ovogodišnja žetva svakako je jedna od najranijih u odnosu na višegodišnji prosjek, gledajući agrotehničke rokove, kako u ravničarskim tako i u višim predjelima Republike Srpske. U Republici Srpskoj u jesenjoj sjetvi pšenicom je zasijano je preko 40.000 ha i očekuju se prosječni prinosi od 5,5 t/ha.

Procijenjena proizvodnja pšenice roda 2024. će iznositi cca 230.000 tona, od čega će najmanje 20 odsto ili oko 46.000 tona biti pšenica koja će da se otkupi od strane mlinsko-pekarske industrije,kaže u intervjuu za „Novosti“ Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

“Prema prethodno navedenim procjenama, u ovoj godini bi se mogla očekivati proizvodnja koja je za 5,8 odsto iznad višegodišnjeg prosjeka. Proizvođačima pomažemo sa podsticajem za proizvodnju merkantilne pšenice u visini od 500 KM/ha i regresom za dizel gorivo, za potrebe izvođenja proljetnih i jesenjih radova u poljoprivredi, u visini 0,80 KM/litru. U kontekstu klimatskih promjena povećali smo iznos premije osiguranja na 65 odsto vrijednosti premije i uspostavljamo rezervni fond za upravljanje rizicima u poljoprivredi”, pojašnjava ministar Minić.

Svjedoci smo da izdvajanja za poljopivredu u Republici Srpskoj svake godine rastu. Koliko novca se ulaže u poljoprivredu u 2025. godini i kako je raspoređen?

Vlada Republike Srpske je i u 2025. godini nastavila snažnu podršku razvoju poljoprivredne proizvodnje, što je potvrđeno zadržavanjem nivoa agrarnog budžeta u iznosu od 180 miliona KM. Sredstva su raspoređena na način da je oko 40 odsto sredstava opredjeljeno za podršku tekućoj proizvodnji, isto toliko sredstava za podršku kapitalnim investicijama, dok su preostala sredstva rezervisana za podršku sistemskim mjerama kao što je unapređenje zdravlja životinja i biljaka i druge mjere.

Šta smo dobili ovakvim budžetskim okvirom za poljoprivredu?

Ovakav budžetski okvir omogućio je zadržavanje kontinuiteta u podršci za većinu podsticajnih mjera ali kao svake godine strukturu i iznose mjera podrške prilagođavamo aktuelnoj situaciji na tržištu poljoprivrednih proizvoda, zahtjevima koje nameću zakonske norme i standardi kvaliteta po pitanju zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, te potrebom upravljanja rizicima u poljoprivredi (poplave, suše, mraz, grad, bolesti i štetočine).

Prethodnih godina poljoprivrednici su poprilično obnovili svoj “vozni park”, traktore, mehanizaciju, zahvaljujući velikim izdvajanjima Ministarstva?

Ukupna sredstva agrarnog budžeta u periodu 2019-2025 godine iznose 654 miliona KM od čega je 204 miliona KM ili oko 29% izdvojeno za kapitalne investicije i dugoročni razvoj. Sufinansirana je nabavka 15 kombajna, preko 2000 traktora i preko 7000 priključaka u ukupnom iznosu od 90 miliona KM; Ove godine za traktorske priključke zaprimljeno oko 1.900 prijava, za traktore preko 400 prijava, 5 prijava za kupovinu kombajna i 34 prijave za kupovinu motokultivatora sa opremom, a rezervisana novčana sredstva iznose 20 miliona KM. Podsjećam da što se tiče kapitalnih investicija i ove godine smo zadržali fiksni iznos i isti koncept povrata sredstava na kapitalne investicije (40 odsto do 50odsto na uložena sredstva), zadržali smo za 10 odsto veći iznos podrške za mlade, žene i proizvođače organske hrane, zadržali smo 70 odsto povrata na investicije u protivgradnu mrežu. Pri tome sve ovo obezbjeđujemo bez učešća sredstava predpristupnih fondova kao što je slučaj u Srbiji recimo.

Ministarstvo na čijem ste čelu u više navrata je apelovalo na zaštitu domaće proizvodnje, obraćalo se institucijama BiH. Ipak izostale su konkretne mjere?

To je priča koja traje decenijama i više se tiče odnosa i uloge državnih institucija unapređenju ne samo poljoprivrede već privrede u cjelini. Iako smo suočeni svakodnevno sa pokušajima otimanja nadležnosti entitetima nad pojedinim oblastima politike, istovremeno državne institucije ne djeluju pravovremeno niti efikasno ni u onim oblastima koje su isključivo njihova nadležnost, a to je pitanje spoljne trgovine. Nama jedino preostaje da se uzdamo u vlastite resurse i borimo za bolju poziciju naših proizvođača na tržišto kroz unapređenje obima i kvaliteta naših domaćih proizvoda.

Ima li Ministarstvo plan kako sačuvati ljude, prije svega, mlade osobe, na selu?

Još od 2012. godine pružamo podršku mladim poljoprivrednim proizvođačima koji imaju završen poljoprivredni, tehnološki ili veterinarski fakultet u iznosu od 40.000,00 KM za pokretanje poljoprivredne proizvodnje. U prethodnih 11 godina odobreno je 2.7 miliona KM za mjeru samozapošljavanja mladih inženjera i to za 99 korisnika. Kroz Pravilnik o kapitalnim investicijama, mladi nosioci poljoprivrednog gazdinstva mogu ostvariti 50 odsto povrata na sva ulaganja. Oko 20 odsto od ukupno odobrenih kapitalnih investicija otišle su u ruke mladih poljoprivrednika. Dodatno na ovo prošle godine smo imali samo za mlade nabavku traktora Belarus u sklopu projekta „Selo Republike Srpske-moje mjesto za život!“. Sredstva su odobrena za 300 korisnika, za šta je izdvojeno 7,8 miliona KM. Takođe smo uložili preko 2 miliona KM za ekonomsko osnaživanje žena na selu, što je rezultiralo povećanjem broja žena nosilaca poljoprivrednih gazdinstava, na 19.7 odsto od ukupnog broja.

Poznato je da ste i ljubitelj lova, da ste lovac, i predsjednik Lovačkog saveza RS. Šta za vas znači lov, i kako unaprijediti stanje lovstva u Srpskoj?

Tokom prošle lovne sezone na divlju svinju koja je trajala od septembra 2023. godine do polovine januara 2024. godine u nekoliko lovišta u Republici Srpskoj (Šamac, Sokolac, Rogatica, Nevesinje) evidentirano je prisustvo virusa afričke kuge kod divljih svinja. U tom periodu Ministarstvo je u saradnji sa Lovačkim savezom Republike Srpske donijelo obavezujuće mjere biosigurnosti koje su primjenjivali korisnici lovišta. Lovci su od svake odstrijeljene ili pronađene uginule divlje svinje, pored ostalih mjera, dostavljali određene uzorke tijela institutu „Vaso Butozan“ radi analize na prisustvo virusa.

Kako protiče aktuelna lovna sezona i da li je još virus prisutan?

U tekućoj lovnoj sezoni koja je počela od septembra 2024. godine, lovci su nastavili sa primjenom mjera biosigurnosti. Na osnovu dostavljenih i pregledanih uzoraka odstreljenih divljih svinja u predhodna nepuna dva mjeseca nije registrovano prisustvo virusa kod odstreljenih divljih svinja u Republici Srpskoj. Isto tako, nisu pronađene uginule divlje svinje u lovištima. Smatramo da su propisane mjere biosigurnosti i njihova realizacija, odnosno dobra organizacija u sinergiji Ministarstva, Lovačkog saveza i korisnika lovišta dali značajne rezultate na suzbijanju ove opasne bolesti u populacijama divlje svinje.

Prošle godine je usvojen i Zakon o lovstvu.

Jeste, Zakon o lovstvu donesen je u julu 2024. godine. U skladu sa obavezama koje proizilaze iz novog zakona, Ministarstvo je donijelo Naredbu o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači i Pravilnik o korišćenju lovačkih pasa u lovištu. Donesen je novi Cjenovnik odstrela, korišćenja divljači i usluga u lovištu. U fazi donošenja je Pravilnik o lovočuvaru i Pravlnik o dozvolama za lov i lovnim kartama.

Izvor: vecernjenovosti.ba / Autor: Srđan Mišljenović