Rasprava o pomoćnom sastavu policije Srpske; Zašto je to potrebno?

02.07.2025. - Aktuelno

Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) trenutno nedostaje više od hiljadu policajaca i konstanto se suočavamo sa nedostatkom kadra, poručio je Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS, tokom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, po hitnom postupku, a kojim se, podsjetimo, uvodi pomoćni sastav policije Republike Srpske.

“U ovom trenutku naši pripadnici imaju više od dva miliona sati prekovremenog rada. Aktivni broj policajaca u vanrednim okolnostima nije dovoljan i potrebno je obezbijediti kadar koji raspolaže određenim vještinama”, rekao je Karan.

Tvrdi da će pomoćni sastav policije biti angažovan po potrebi i samo kada treba da se nadoknadi veliki broj pripadnika MUP koji nedostaje za obavljanje određenih policijskih poslova, a to su, kako je kazao, krizne i humanitarne situacije.

“Osim vanrednih situacija izazvanih elementarnim nepogodama i krizama izazvanim epidemijama, već duži period suočavamo se i sa problemom priliva ilegalnih migranata. Od 1. januara 2017. godine do danas na teritoriji Republike Srpske evidentirano više od 40.000 ilegalnim migranata, a s tim u vezi su pripadnici MUP-a podnijeli 161 izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za 237 izvršilaca, a na osnovu kojih je evidentirano 1310 oštećenih građana Srpske”, naveo je Karan.

Naglasio je da je svako ko u ovoj temi vidi skrivenu namjeru, zlonamjeran.

“Neodgovorne izjave u javnosti jasno ukazuju da takvi nisu pročitali zakon, jer je pomoćni sastav policije u pravom smislu riječi pomoć, a ako su protiv pomoćnog, onda su i protiv aktivnog sastava policije”, kazao je Karan, te dodao:

“Kritičari namjerno potenciraju pojam rezevni sastav policije pa čak i teritorijalna odbrana da bi dali negativan kontekst. To je zlonamjerno”.

Prema Prijedlogu zakona, izbor pripadnika pomoćnog sastava policije obavlja se putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za pripadnika pomoćnog sastava policije propisuje Vlada RS podzakonskim aktom. Što se tiče angažovanja pomoćnog sastava policije, tu odluku će donositi ministar, a na prijedlog direktora Policije RS.

Karan je naglasio da se zakonom propisuje i antidron zaštita, gdje se predviđa sprečavanje bezbjednosnih posljedica kada je utvrđeno da eventualno postoji rizik za tako nešto.

“To ne znači regulisanje drona uopšteno. U praski, to znači da će policijski službenici, shodno procjeni, moći da ograniče upotrebu drona na način kao što mogu ograničiti i upotrebu recimo motornih vozila, iako je oblast saobraćaja regulisana propisima na nivou BiH”, kazao je Karan.

Dodao je da zemlje regiona već imaju formirane pomoćne sastave policije.

“Navodi iz Federacije BiH o formiranju pomoćnog sastava, upitno je da li je neprijateljska nastrojenost prema Srpskoj u drugom entitetu jača od želje za spasavanjem života”, zaključio je on.

Iz opozicije poručuju da svaka mjera koja doprinosi jačanju suvereniteta, ali bezbjednosti građana treba da se pozdravi, ali izražavaju sumnju da će to ovaj zakon i donijeti.

“Praksa pokazuje da po savremenom načinu života nastupa nakon 24 sata. Danas je život isključivo vezan za električnu energiju, pa pitam da li Republika Srpska ima institucije, agencije i dr, koji traže rješenje kako bi građani odgovorili na krizu. Prije 30 godina je bilo jednostavnije preživjeti situaciju kada nema struje, danas je to mnogo teže, a o tome ne govorimo, a morali bi”, naveo je Bojan Kresojević, poslanik u Klubu PDP-a.

Ognjen Bodiroga iz SDS, smatra da je ovo pogrešan politički momenat.

“Odnosi u BiH su loši, kada se stvorila atmosfera straha, građani strijepe za mir i mislimo da svaki potez ovakve vrste dovodi u lošu poziciju Republiku Srpsku”, rekao je Bodiroga.

Sve je nazvao “jačanjem odbrambene vojske za SNSD”.

Amir Hurtić, poslanik Pokreta za državu, kazao je da se Bošnjaci i Hrvati, povratnici, plaše ovog zakona.

“Kao što kaže ona narodna: “Koga su jednom zmije ujedale i guštera se boji”. Svjedoci smo da je u ovom entitetu ojačala policija, da ima Žandarmerija, da imate učešća u bezbjednosnih snagama u BiH, a sada imate i pomoćni sastav. Jasno je onda zašto ovo plaši povratnike Bošnjake i Hrvate. Ovo je rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ovo je formiranje paravojnih formacija u BiH, da se ugrozi bezbjednost, a nema razloga za to”, kazao je Hurtić.

On je zato pozvao međunarodne i domaće institucije da zauzmu svoj stav po ovom pitanju.

“Ovo je provokacija i antidejtonski stav. Ministar Karan je pozvao kolege iz FBiH da naprave pomoćni sastav, pa evo ja pozivam njih da naprave rezervni sastav policije, da prepišu od vas, da vidimo kakve će reakcije imati OHR i ostali, da vidimo kako će pomoći kada su u pitanju požari i slično”, naveo je Hurtić.

Mladen Ilić, poslanik u Klubu SNSD-a, naveo je u zakonu nema ništa sporno.

“Taj sastav neće imati desetine ili dvadeset hiljada ljudi, to će imati kapacitet nekih 20 odsto trenutno zaposlenih u MUP-u Srpske. Ako kažemo da je taj broj sada oko 5.000 onda to zanči da će u pomoćnom biti nekih oko 1.000. To neće biti ljudi sa ulice kao što se tvrdi”, istakao je Ilić.

Naveo je da su izjave i poruke da se ovdje radi o nekim paravojnim formacijama isključivo u cilju da se dodatno unese nemir i da se destabilizuje situacija u BiH.

“To su sve nebuloze”, rekao je Ilić.

Šef Kluba poslanika PDP-a, Igor Crnadak, rekao je da se donose zakoni kojim se vlast i policija sami bacaju u vatru.

“Jako loša obrazloženja i jako loše poruke se ovdje šalju. Šta mi radimo i kakvu poruku šaljemo? Daleko je važnije da ste dali objašnjenja o ljudima koji su fizički nasrnuli na dva policajca i dobili kaznu od 2.000 KM. Daleko je važnije da mi sačuvamo i zaštitimo policajce od političkog uticaja, od ljudi koji ih maltretiraju na terenu, e to treba popraviti. Nema nijednog razloga da ovo sada radimo”, poručio je Crnadak.

Kazao je da pripadnici MUP-a treba da budu lojalni Republici Srpskoj, a ne pojedincima.

“Nijedan čovjek ne zaslužuje da bude važniji od interesa Republike Srpske, a sjećamo se da smo imali jedne od najtežih zakona za MUP krajem februara, nakon presude Miloradu Dodiku, a ništa se nije desilo samo zato što su pripadnici SIPA bili pametni da se ne krene u naloge koje su imali“, istakao je Crnadak.

Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS, komentarišući sve navedene diskusije, još jednom je naglasio da je jedini razlog formiranja pomoćnog sastava policije pojačavanje bezbjednosti građana Republike Srpske.

“Ovdje jedini problem prave te političke izjave. Jer onaj ko kaže da je pomoćni sastav policije paravojna formacija, onda je i aktivni sastav to isto. Pa šta je vama ljudi. Pomoćni sastav policije nije ništa drugo nego policija i uvodimo ga isključivo jer nam nedostaje kadrova. U prethodne tri godine imali smo slučaj da nam 1.000 policijaca ode u penziju. Nije lako napraviti danas dobrog policajca, zato smo promijenili zakon i digli ljestvicu na odlazak u penziju policajaca sa 55 godina života, a da to nismo donijeli ove godine bi nam otišlo još 1.200 policajaca. U MUP nema politike i pozivam Bošnjake i Hrvate da uđu u pomoćni sastav policije i ovaj zakon neće biti ni pedalj od onoga što piše u njemu, i to će se vidjeti u praksi. Prije tri godine, prosječna godina odlaska u penziju bila je 51 godina“, rekao je Karan.

Nenad Stevandić, predsjednik Nardone skupštine RS, rekao je da je većina opozicije bila protiv i kada su se formirali Žandarmerija, dopuna MUP-a, te da toga ne bi bilo da nije bilo hrabrosti rukovodstva Srpske.

“I sada se isto radi, i sada se sve kopira iz FBiH, da bude antisrpski. U svoje se ne dira. Gradimo policiju Republike Srpske i biće dobra odluka kao što je to bio slučaj i sa Žandarmerijom i svim ostalim”, poručio je Stevandić.

Izvor: Nezavisne