Srđan Jovanović, vršilac dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske, podnio je ostavku na tu funkciju.
Razlog su, kako je rečeno za javnost, zdravstveni problemi.
“Direktor je dao ostavku iz zdravstvenih razloga. Ne možemo više ništa da kažemo”, kratko su za “Nezavisne novine”, poručili iz IRB RS, dok se Jovanović nije javno oglasio.
Ono što je svakako zanimljivo, jeste da je Jovanović napustio direktorsku fotelju iz istog razloga kao njegov prethodnik, Dražen Vrhovac, aktuelni poslanik SNSD-a u NS RS, koji je u avgustu 2024. godine otišao iz IRB-a takođe zbog problema sa zdravljem.
Ipak, Vrhovca je nedugo zatim demantovao premijer Srpske Radovan Višković, koji je rekao da je on smijenjen.
Da li se i sada radi o smjeni ili ne, iz Vlade Srpske nismo dobili odgovor, jer iz Ministarstava finansija RS, juče (ponedjeljak) nisu odgovorili na pitanja “Nezavisnih”.
Kako smo uspjeli saznati iz naših izvora u Vladi, Jovanović će ostavku predao Nadzornom odboru IRB RS, a oni treba da odluče o narednim koracima.
Dobro upućeni u rad IRB RS, sumnjaju da i u ovoj ostavci leže zdravstveni razlozi.
“Kao što je njegov prethodnik Dražen Vrhovac “smijenjen podnošenjem ostavke”, tako sam uvjeren da se i iza Jovanovićeve ostavke iz zdravstvenih razloga u stvari krije njegova smjena”, kaže Darko Momić, novinar.
Smatra da javnost neće dobiti zvanično objašnjenje šta su pravi razlozi odlaska još jednog direktora IRB-a, ali navodi da nije nepoznato da nije bio po volji pojedinim moćnim ljudima iz vladajuće strukture u Srpskoj.
“Poput predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina Nedeljka Eleka, tako da je moguće da se tu kriju “zdravstveni razlozi””, ističe Momić.
Portal Capital je pisao i da su ljudi iz OC Jahorina iznosili optužbe na račun rukovodstva IRB u smislu da se oni maćehinski odnose prema Olimpijskom centru, na šta nisu ostali dužni ni iz IRB, poručujući da su uprava i Nadzorni odbor odgovorni za loše stanje u OC.
Drugi razlog odlaska Srđana Jovanovića, Momić smatra da treba tražiti u izmjenama zakona koje se tiču obavljanja platnog prometa.
Podsjećanja radi, tim zakonom se predviđa da IRB RS obavlja platni promet i otvori račune firmama i ljudima koje se nalaze na crnoj listi OFAC-a.
“Vlast je donijela izmjene zakona kojima se drastično mijenja uloga IRB-a i omogućava da obavlja platni promet i prima novčane depozite, a ni Vrhovac, ni Jovanović nisu na tom planu uradili ono što se od njih očekivalo, tako da je moguće da su i to “zdravstveni razlozi” zbog kojih su odstupili sa funkcija”, navodi Momić za “Nezavisne novine”.
Ekonomisti podsjećaju da iz Vlade RS nikada nije zvanično pojašnjeno ni zbog čega je IRB RS napustio i Dražen Vrhovac, iako se radi o jednoj od najvažnijih finansijskih institucija.
“Sada odlazi i drugi direktor, a mi samo možemo nagađati. Ali ono što znamo jeste da stanje u IRB nije dobro, imaju dosta spoljnih kredita koji su nenaplativi, i da je potrošen jedan ogroman kapital koji je prikupljen po osnovu privatizacije i koji je trebalo da bude zamajac Republike Srpske. Sad se vjerovatno nastavlja ta politika i jasno je da rukovodioci koji dolaze, ne mogu da nastave taj put i nove zahtjeve koji su često mimo zakona i propisa”, kaže za “Nezavisne”, profesor Milenko Stanić.
Slučaj “Jovanović”, prema mišljenju novinara, Darka Momića, novi je primjer koliko je funkcija direktora IRB RS, “vrela”.
“Fotelja direktora IRB-a od formiranja te institucije je vrela, jer nijedan direktor nije dočekao kraj mandata, a jedan od direktora Bojan Golić završio je i iza rešetaka, tako da nisam siguran da će biti neka velika trka za tom funkcijom. Prije bih rekao da će tamo doći neko ko je spreman da ne misli svojom glavom, već da bespogovorno sluša ministarku finansija i njenog šefa”, rekao je Momić.
I predsjednik PDP-a, Draško Stanivuković, oglasio se po ovoj temi, navevši da “još jedan direktor IRB “iznenada” odlazi zbog zdravstvenih razloga”.
“Ni godinu dana nije izdržao, ali nije prvi. Isti obrazac, drugi čovjek. Kad institucija postane bolesna, razboljevaju se i oni koji treba da je vode. Sigurno ne zato što je posao težak, već zato što je pritisak političkih centara moći nepodnošljiv. Zato što kredite ne dijele na osnovu programa, već na osnovu stranačke pripadnosti. Zato što u tu instituciju ne ulaziš kao direktor, već kao potpisnik tuđih odluka. IRB više liči na zaraženo žarište političke korupcije, nego na zdravu finansijsku instituciju. Požar koji je zahvatio IRB 2022. godine očigledno još uvijek tinja, ne samo u arhivi nego i u upravi IRB-a”, poručio je Stanivuković.