Put u bijeljinskoj Mjesnoj zajednici Kriva Bara odavno je u stanju koje zahtijeva rekonstrukciju – ispucao asfalt, rupe koje uništavaju točkove vozila, bare tokom kišnih perioda, zbog čega stanovnici zahtijevaju da Gradska uprava razmotripotpunu rekonstrukciju ili asfaltiranje nekoliko većih dionica, rekao je zaDesavanja u Bijeljini predsjednik ove mjesne zajednice Mladen Ilić.
Ilić je naveo da je ukupna dužina puta kroz selo oko tri kilometra i da je svojevremeno izgrađen samodoprinosima stanovnika.
– Ovdje je bukvalno sve što se tiče infrastrukture započeto i uglavnom i urađeno prije 1992. godine. Ova jedna ulica koja prolazi kroz cijelo selo asfaltirana je 1980-ih godina, a radilo se na taj način da je Mjesna zajednica kupila dio zemljišta, pokrenula sopstvenu šljunkaru, i kasnije je put asfaltiran. Sve uz pomoć samodoprinosa mještana. Danas je put prilično propao na mnogim mjestima, ponekad dođu i pokrpe određene dionice, ali mi zahtijevamo da se razmotri potpuna rekonstrukcija – istakao je Ilić.
On je naglasio da je veliki problem za selo i to što domaćinstva nikada nisu dobila priključke za gradsku vodu, iako se glavna vodovodna cijev nalazi uz magistralni put Rača – Bijeljina, odnosno na samom ulazu u Krivu Baru.
– I Kriva Bara, kao i neka druga naselja u Semberiji, proširila se prilivom stanovništva nakon ratnih zbivanja devedesetih godina. Tako i naše selo ima novi dio, gdje su ljudi uspjeli da priključe gradsku vodu preko Dvorova, ali stari dio Krive Bare nema tu mogućnost. Međutim, paradoks je da taj projekat nije urađen jer imamo glavni vod u samoj blizini i samo je potrebno sprovesti cijev kroz selo. Savjet Mjesne zajednice je razgovarao sa gradonačelnikom i rečeno nam je tada da je za izvođenje radova potrebno oko 360.000 KM – dodao je za Desavanja u Bijeljini
Kriva Bara posjeduje u centralnom dijelu sela objekat Mjesne zajednice, sa nekoliko sala i prostorija, ali i ova zgrada je započeta prije devedesetih godina prošlog vijeka.
– Grad je tada preuzeo vlasništvo nad šljunkarom, prodao je privatnom licu, a onda je od tih sredstava omogućena izgradnja čitaonice. Uvrijeme rata su radovi prekinuti, ali su nastavljeni i završeni nakon devedesetih godina. Imamo dovoljno prostorija u kojima se mještani okupljaju po potrebi i u vrijeme određenih manifestacija –rekao je Ilić.
On je naveo da je posljednjih godina završeno postavljanje javne rasvjete kroz selo, ali da su članovi Savjeta MZ Kriva Bara morali davati izjave u policiji zbog porijekla sredstava koja su iskorištena preko Agrarnog fonda.
– To su neki paradoksi koje ne razumijemo, jer nama je važno da selo funkcioniše, da se projekti realizuju, a onda bez ikakve potrebe dospijevamo u neprijatne situacije – kaže Ilić.
Mjesna zajednica Kriva Bara ima oko stotinu i pedeset domaćinstava.