Jovićeve poetske minijature – pjesnički dragulji

08.04.2025. - Kultura

U Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić” večeras je organizovana promocija zbirke poezije “Brza pošta” pjesnika Slobodana Jovića iz Tobuta kod Lopara, koja je nedavno ovjenčana književnom nagradom “Meša Selimović”.

Moderator i voditelj ove književne večeri bila je Jelena Kalajdžija, dok su Jovićevu poeziju čitali akademski glumci Gradskog pozorišta “Semberija”, Mirna Jovanović, Dragana Arsenić i Nenad Blagojević.

Pjesnik ne nastaje, pjesnik se rađa. Pjesnik Slobodan Jović je neobična pjesnička i kulturna pojava na prostorima Majevice, Semberije i Republike Srpske. Njegove pjesme su nebrušeni dragulji, poetske minijature koje sažimaju bogato životno iskustvo u nekoliko dobro složenih riječi i stihova.

Književni kritičari su prepoznali vrijednost Jovićeve poezije, ističući da njegov pjesnički glas “zvuči svježe i tradicijski, u onoj mjeri u kojoj se njegovim pjesmama savremeno srpsko pjesništvo na stvaralački način izmiruje sa svojim korijenima, kako književnim, tako i metafizičkim”.

Do sada objavio osam knjiga poezije

Pjesnik Slobodan Jović do sada je objavio osam pjesničkih zbirki: “Riječi o očovječenju” (2009), “Prostor molitve” (2010), “Privid lebdenja” (2012), “Podneblje” (2018), “Strah od savršenstva” (2018), “Isusov trn” (2021), “U kostreti” (2023) i zbirku “Brza pošta” za koju je dobio prestižnu književnu nagradu koja nosi ime pisca romana “Derviš i smrt”, “Tvrđava” i brojnih drugih djela. 

Jović je pokretač i urednik časopisa za jezik, književnost i duhovnost “Bokatin dijak” od 2012. do 2017. godine, a od 2017. godine je glavni i odgovorni urednik ovog glasila. Pokretač je i urednik edicije “Dijak” i biblioteke “Otkrovenja”, u okviru kojih je uredio i objavio više od dvadeset različitih žanrova.

Slobodan Jović je dobitnik brojnih književnih nagrada. Pored već pomenutih nagrada, “Meša Selimović” i “Stevan Raičković”, dobitnik je i Jefimijinog veza, Slova Podgrmeča, Pera despota Stefana Lazarevića i brojnih drugih. Njegova poezija prevođena je na japanski, ruski i bugarski jezik.

Bijeljina.com