Prošlost Bijeljine obilježila je zajednica Nijemaca koji su u naš grad došli 1878. godine kao vojnici i činovnici Austro – Ugarske dvojne monarhije.

Većina njih je u Bijeljini ostajala samo za vrijeme službe. U većem broju u Bijeljinu doseljavaju njemački Jevreji – Aškenazi, privučeni povoljnim geografskim položajem grada i mogućnostima za razvoj trgovine. Nešto kasnije dolaze i njemački doseljenici, ali u relativno malom broju. Nijemci su dali veoma značajan doprinos razvoju industrije u Bijeljini. Franc Vanek doselio je u Bijeljinu 1885. godine i tri godine kasnije podigao je parni mlin na Novoselskoj cesti.

Bio je to tada najveći i najmoderniji objekat te vrste u gradu. Njegovi sinovi Šanika i Aleksandar su 1926. godine dogradili mlin koji je postao jedan od najboljih i najvećih u BiH. Imao je dnevni kapacitet od 3,5 vagona bijele trgovačke i pet vagona ušurne meljave. Mlin je zapošljavao stotinjak radnika. Nakon Drugog svjetskog rata mlin je nacionalizovan i služio je za potrebe bijeljinskog „Žitoprometa“ i kasnije za potrebe „Mesoprodukta“. Transport parne mašine za Vanekov mlin 1926. godine predstavljao je događaj za tadašnju Bijeljinu.

Nabavljena je u Budimpešti, dopremljena parabrodom do Bosanske Rače, tada značajnog pristaništa, i tu natovarena na tri konjske zaprege koje je vuklo 12 volova. Nesvakidašnju povorku cijelim putem do Bijeljine pratio je špalir radoznalih seljaka za koje je taj događaj predstavljao pravu senzaciju.

Pored Vanekovog mlina izgrađena je i kuća Vanekovih. Jedan od sinova Franca Vaneka, Hugo, ostavio je u Bijeljini kuću kod parka u kojoj se dugi niz godina nalazila Uprava Medicinskog centra, današnje Bolnice, te zdanje u kojem je dugi niz godina živio pokojni Moco Stanković, u Atinskoj ulici, obje kuće su izgrađene tridesetih godina dvadesetog vijeka. Najljepša njemačka kuća iz perioda Austro – Ugarske Monarhije je kuća Baureovih kod Gradskog parka. Gradili su je italijanski majstori 1909. godine. Bio je to poklon brata Vitorije Kordinjari, udate Bauer, svojoj sestri. Italijanski stil ovoj zgradi dat je kroz eleganciju, prozračnost i mediteransku lakoću. Nažalost, i ova kuća danas se nalazi u veoma lošem stanju.

Bijeljina.com