Pomama koju donosi “crni petak” uveliko se zahuktava i u Republici Srpskoj, a danu velikih sniženja, osim šopingholičara, raduju se i virtuelni kriminalci, zbog čega domaći stručnjaci za sajber bezbjednost upozoravaju građane na povećan rizik od internet prevara prilikom onlajn kupovine.

Dok kupci nepromišljeno hrle za popustima i dugo željenim artiklima, ni ne slute da su velika sniženja i dani koji služe za “pražnjenje novčanika” pogodni za internet prevare.

Sajber kriminalci su, prema procjenama stručnjaka, tokom ove godine pokrenuli više od 38 miliona “fišing” napada širom svijeta, a očekivanja su da će se taj broj tokom “crnog petka” znatno uvećati jer će mnogi potrošači kupovati na trgovačkim internet platformama.

Zbog povećanog rizika od internet prevara stručnjaci iz CERT-a, odjeljenja pri Agenciji za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske, pozivaju sve građane da budu oprezni, te preporučuju korake kako bi zaštitili lične podatke i finansije daleko od očiju zlonamjernih hakera.

“Obavezno izbjegavajte sumnjive veb-stranice, odnosno provjerite URL adresu. Uvjerite se da stranica počinje sa “https://”, što ukazuje na bezbjednu vezu. Izbjegavajte i nepoznate prodavce, to jest kupujte samo na poznatim ili dobro ocijenjenim sajtovima. Ako ste na novoj stranici, istražite recenzije i iskustva drugih kupaca”, savjetuje tim CERT-a.

Upozoravaju da je potrebno paziti i na kopije poznatih sajtova jer prevaranti često prave veb-stranice i aplikacije koje izgledaju kao originalne, s blagim razlikama u URL adresi.

“Izbjegavajte i ponude koje zvuče predobro da bi bile istinite. Ako je cijena proizvoda znatno niža od tržišne, moguće je da je u pitanju neka vrsta prevare. Takođe, ponude koje zahtijevaju hitnu akciju često služe da natjeraju korisnika da postupi bez razmišljanja. Kada je riječ o takozvanim “fišing napadima” ne “klikćite” na sumnjive linkove u SMS porukama ili porukama na društvenim mrežama jer mogu odvesti na veb-stranice koje kradu lične podatke” naglašavaju u CERT-u i dodaju da lični podaci, poput JMB-a ili lozinke, ne bi trebalo da su tražene informacije kod kupovine.

I sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije pri Privrednoj komori RS Slobodan Dragičević navodi za “Glas” da svaki događaj koji u prvi plan lansira masovniju upotrebu internet servisa, kao što je onlajn prodaja tokom “crnog petka”, donosi određene izazove o pitanju sajber bezbjednosti.

“Veliki procenat naših građana sada već uveliko praktikuje da kupuje na internetu, a zbog reklama na društvenim mrežama i raznim sajtovima koji nas posljednjih dana bukvalno bombarduju o sniženjima, na onlajn šoping odlučiće se još veći broj ljudi. Ono što je najvažnije je da šopingholičari prilikom onlajn kupovine koriste bezbjedne metode plaćanja. Da ne koriste kartice svojih tekućih računa, nego namjenske kartice za kupovinu na kojima mogu ograničiti vrijeme za transakcije i na raspolaganju imati tek onoliko novca koliko žele potrošiti na kupovinu”, pojašnjava Dragičević.

Prema njegovim riječima, sajber kriminalci su usavršili i razradili niz metoda putem kojih dolaze do podataka građana.

“Građanima preporučujem da nikada nikome ne skeniraju, ne kopiraju i ne šalju svoju kreditnu karticu. Ako neko treba da vam uplati novac, onda mu dajte broj žiro računa, a ne da kopirate kompletnu karticu”, naglasio je Dragičević i dodao da su lažni kju ar kodovi nova opasnost koja vreba na internetu. U pitanju su, pojašnjava Dragičević, kodovi nalijepljeni preko originalnih, a putem kojih prevaranti traže unošenje podataka korisnika.

“Treba čitati pažljivo. Služe se raznim formama pa tako, na primjer, umjesto nule stave slovo “o” i obrnuto, i to bude jedina razlika u odnosu na prvu adresu”, kazao je Dragičević.

Član banjalučkog Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” Dušan Srdić kaže da im se nisu obraćali potrošači koji su bili žrtve internet prevaranata, ali da to ne znači da ih nema.

“Potrošačima savjetujemo da kupuju od legalnih trgovaca, da otvore širom oči i budu oprezni”, rekao je Srdić.

Povrat novca

U CERT-u savjetuju potrošačima i da obavezno pročitaju uslove povrata novca, odnosno da provjere da li trgovac nudi garanciju ili politiku povrata novca u slučaju problema.

“Izbjegavajte prodavnice koje nemaju jasne informacije o načinu kontakta i bez adrese. Provjerite i opis proizvoda, budite sigurni da kupujete originalan proizvod, a ne falsifikat. Ako nešto izgleda sumnjivo, bolje je izabrati alternativu prilikom kupovine” kažu u CERT-u.

Izvor: Glassrpske