Fondacija žena „Lara“ Bijeljina danas je u hotelu „Drina“ organizovala validacionu radionicu na kojoj je predstavljen resursni paket za informisanje žrtava nasilja pod nazivom „Zajedno za bolju zaštitu žena od nasilja“.

Nataša Kurtuma, voditeljica kancelarije Fondacije „Lara“ kaže da se ova aktivnost realizuje u okviru projekta „Zajedno za bolju zaštitu žena od nasilja“.

 „Ovaj projekat finansira Njemačka ambasada u BiH i ovo je jedna od finalnih aktivnosti. Tokom realizacije projekta radile smo sa tri ciljne grupe. Jedna od njih su subjekti zaštite, odnosno predstavnici institucija koje su najčešće osobe prvog kontakta, kada je u pitanju nasilje u porodici i oni su učesnici ove radionice. Druga grupa sa kojom smo radili su žene, potencijalne žrtve nasilja i žene koje nisu dovoljno informisane o ovoj temi, dok je treća, nova ciljna grupa, advokatska zajednica.

Projekat smo realizovali u pet lokalnih zajednica, u Bijeljini, Zvorniku, Ugljeviku, Bratuncu i Loparama. Na današnjoj validacionoj radionici predstavićemo resursni paket za informisanje žrtava nasilja koji je namijenjen predstavnicima institucija, ali i ženama. Na taj način će oni na jedan lakši i brži način prepoznati žrtve nasilja, odnosno žene će saznati kako i na koji način se mogu obratiti institucijama i šta mogu od njih tražiti, u smislu pravne i drugih vidova pomoći“, kaže Nataša Kurtuma.

Svake godine sve više prijava za nasilje u porodici

Cvijanka Rakić, diplomirani psiholog, zaposlena u Centru za socijalni rad Bijeljina na radnom mjestu rukovodioca Odjeljenja za porodično – pravnu zaštitu, kaže da se svake godine bilježi blagi porast prijava za nasilje u porodici.

 „Do sada smo, u toku ove godine, primili oko 180 prijava i toliko predmeta je evidentirano, kada je riječ o nasilju u porodici. Uglavnom je riječ o partnerskom nasilju, nasilju između supružnika, bilo da je riječ o bivšim supružnicima ili su trenutno u bračnom statusu. Nasilja ima na različitim nivoima, ali je najčešće partnersko nasilje. Imamo prijave i za fizičko i psihičko nasilje, za seksualno uznemiravanje, naročito u vezi sa sve obimnijom upotrebom društvenih mreža. Imamo i nove oblike nasilja koji se sada javljaju. U ovoj oblasti izuzetno je važna multisektorska saradnja, jer je ovo prilika da razmijenimo stavove i mišljenja, da se upoznamo kako rade drugi subjekti zaštite. Kada govorimo o nasilju u porodici, uvijek govorimo o višefaktorskoj uslovljenosti. Tu imamo u vidu osobine ličnosti, imamo u vidu ljude koji su smanjeno tolerantni na frustraciju. Najšire posmatrano, i ekonomski momenat može biti frustrirajući faktor koji može uticati na porodično življenje. Kod nas su porodični odnosi visokovrednovani, tako da često i nakon nasilja imamo ponovo uspostavljanje zajedničkog života i pokušaj da se problemi prevaziđu.

Naš Zakon o zaštiti od nasilja u porodici predviđa i izricanje zaštitnih mjera, tako da Centar za socijalni rad često pokreće postupke izricanja zaštitnih mjera. Idemo i prema sudu sa prijedlogom da se izrekne mjera obaveznog liječenja od alkohola, obavezan psihosocijalni tretman, zabrana uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja“, ističe Cvijanka Rakić.

Žene nedovoljno osviještene i informisane

Biljana Todorović, psiholog u Centru za socijalni rad Lopare, kaže da žene još uvijek nisu dovoljno osviještene i informisane, kada je u pitanju njihovo pravo i mogućnost da se zaštite od nasilja.

„Većina prijava nam dolazi iz policije i mi pravovremeno reagujemo. Godišnje imamo desetak prijava nasilja u porodici. Povezani smo sa Fondacijom „Lara“ i Sigurnom kućom u Bijeljini, tako da odmah predlažemo smještaj u Sigurnu kuću. Imali smo u vrijeme korone sedam žrtava nasilja koje su bile smještene u sigurnu kuću. Trenutno imamo jednu djevojčicu s područja Lopara koja je smještena u Sigurnu kuću „Lara“. Žene su kod nas tradicionalno stavljene u drugi plan, nisu dovoljno obrazovane, ekonomski zavise od supruga, nemaju na sebi nikakvu imovinu i to je veliki problem“, kaže Biljana Todorović.

Bijeljina.com