Za Aranđelovdan ljudi kažu da je praznik koji liječi, a postoji jedno vjerovanje u narodu da ako Sveti Arhangel Mihailo stane pored nogu bolesnika – nije dobro, a ako stane pored glave – bolesnik će ozdraviti.

Za Arhangela Mihaila se kaže da je “vođa nebeske vojske” te da se javlja na svim mjestima na kojima se javila i Bogorodica. Po crkvenom tumačenju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i njegovo ime znači “onaj koji je kao sam Bog”.

Na grčkom jeziku riječ “arhi” znači glavni, prvi, a “angelos” znači vesnik, anđeo, što znači da je prvi među anđelima.

Na ikoni je prestavljen kao borac sa mačem ili kopljem u ruci, zbog čega narod vjeruje da upravo on dolazi da uzme ljudsku dušu kada kucne posljednji čas.

Slavi se u jesen, a po narodnom vjerovanju to je zato što kad su sveci dijelili uloge, Arhangel Mihailo dobio je jesenje i zimsko vrijeme – vrijeme zime i zimskih teškoća. Govori se da u ovo vrijeme Arhangel luta svetom obučen u prosjaka da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima.

Jedno narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se vjeruje da samo on može otjerati vukove.

Običaji na Aranđelovdan – svečani obredi i slavska trpeza

Jedan od glavnih običaja na Aranđelovdan je paljenje slavske svijeće, koja simbolizuje Božju svjetlost, te lomljenje slavskog kolača uz molitvu posvećenu Svetom Arhangelu Mihailu. Lomljenje kolača predstavlja simbol zajedništva, a svijeća svjetlost koju donosi Mihailova zaštita. Za ovaj praznik, trpeza se priprema u skladu sa danom u kojem Aranđelovdan pada. Ako praznik pada u vrijeme posta srijeda/petak, trpeza će biti posna, sa jelima od povrća, ribe i sličnim jelima koja ne sadrže meso. Ukoliko je praznik u periodu kada nije post, na stolu će biti bogata jela – pečenja, kolači, meso i razne vrste hrane, kao znak radosti i zahvalnosti za Mihailovu zaštitu i blagoslov.

Molitve i vjerovanja

Na Aranđelovdan, ikona Svetog Arhangela Mihaila zauzima posebno mjesto u domu. U mnogim porodicama, ona se stavlja na centralno mjesto stola ili na oltar, a pred njom se pale svijeće i izgovaraju molitve. Vjernici mole za zdravlje, zaštitu svojih porodica, kao i za duhovnu snagu u borbi sa životnim izazovima. Ovo je vrijeme kada se osjeća posebna povezanost sa svetiteljem, koji, prema vjerovanjima, štiti sve one koji vjeruju u njegovu moć. Pored molitvi, Aranđelovdan je i vrijeme kada se okupljaju porodice, svi zajednički sjede za trpezom i dijele sreću i mir koji donosi blagostanje.

Zabranjeni poslovi i vrijeme za odmor

Kao i na mnoge druge velike pravoslavne praznike, Aranđelovdan je dan kada se ne preporučuje obavljanje teških fizičkih poslova. Tradicija nalaže da se na ovaj dan izbjegavaju radovi poput sječenja drveta, šivenja, kopanja, ili bilo kakvih drugih napornih poslova. Na Aranđelovdan se vjeruje da je bolje posvetiti se molitvi, meditaciji i duhovnom odmoru, kako bi se duša osvježila i bila u skladu sa božanskom voljom. Smatra se da bi obavljanje fizičkih poslova tog dana moglo omesti božansku harmoniju i donijeti nesreću, pa vjernici pokušavaju da provedu dan u miru i tišini.

Pomoć siromašnima i darivanje

U mnogim dijelovima Srbije, na Aranđelovdan je običaj pomagati siromašnima. Vjeruje se da Sveti Arhangel Mihailo pomaže onima koji pomažu drugima, a darivanje hrane, novca ili drugih potrebština onima kojima je pomoć potrebna smatra se velikim blagoslovom. Pomoć siromašnima, naročito u vrijeme Aranđelovdana, dio je duhovne tradicije, jer se vjeruje da će Sveti Arhangel uzvratiti dobrim onima koji pružaju podršku i ljubaznost prema onima koji su u nevolji. Takođe, ovaj običaj odražava duboko ukorijenjeno hrišćansko vjerovanje u solidarnost i zajedništvo, kao i u duhovnu vrijednost altruizma.

Izvor: Glas srpske