Nakon što je ovogodišnja suša pogodovala da se u kukuruzu pojave veće količine aflatoksina, farmeri u Srpskoj su zabrinuti, ali još je, ističu, sve pod kontrolom jer su na vrijeme prestali koristiti zaraženu hranu.

Inače, aflatoksini su odbrambene supstance koje proizvodi buđ, odnosno gljivice Aspergillus, kojih ima svugdje u prirodi, jer se njihove spore prenose vazduhom, a stvaraju se na usjevima, tj. već u polju, ali i tokom žetve, transporta, u skladištima, kao i tokom prerade žitarica.

Udruženje mljekara Republike Srpske je prethodno uradilo anonimne analize kukuruza, silaže i koncentrata, koje su u nekoliko slučajeva pokazale prekomjerno prisustvo aflatoksina, te su uputili apel Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za sastanak, a tim povodom se u srijedu održao edukativni skup na temu “Način ublažavanja djelovanja u stočnoj hrani na mliječne krave”.

Kako je za “Nezavisne novine” kazao Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara RS, neke regije imaju problem, dok neke nisu zahvaćene.

“To je uvijek prisutno i borimo se s tim. Ove godine je malo izraženije, ali ono što je vrlo važno je da nema obustave, te je još sve u granicama. Najviše problema ima u regiji Semberije, dok kod nas u Kozarskoj Dubici ima pojedinačnih slučajeva. Na predavanju u srijedu su svi zajedno tražili rješenje za ovaj problem”, rekao je Arsenić.

I Milorad Simić, farmer iz Bijeljine, čija farma broji 90 muznih krava, kaže da su početkom mjeseca imali problem s aflatoksinom u hrani, kao i da je ovo veliki problem, koji je uspio sanirati.

“Ja nisam promijenio dobavljača hrane, već sam potrošio količinu koju su dovezli, te počeo koristiti koncentrat koji je sigurno bez aflatoksina. To je veliki problem na tržištu, a pogotovo u Semberiji, kod ljudi koji kupuju gotove smjese koncentrata i kukuruza. On se uvozi, i mi ne znamo odakle je taj kukuruz. Ove godine kukuruz ima mnogo više aflatoksina od prošlogodišnjeg”, kazao je Simić.

Kako kaže, na drugim farmama u tom području su mnogo veći problemi nego što je to slučaj kod njega.

“Brzo to riješim, jer odavno poznajem taj problem s obzirom na to da smo prije 10 godina zbog toga više od 20 dana prosipali mlijeko. Inače, sve rješavamo sa proizvođačima hrane, a ako su velike količine, koncentrat koji je zaražen vratimo fabrikama, te krenem da ubacujem i absorbente. Ministarstvo nam pomaže savjetima, apeluju da se koriste anukulanti, međutim dosta proizvođača nije u mogućnosti da zamijeni hranu jer ima svoju silažu, kukuruz, a oni su ujedno i najveći uzroci povišenog aflatoksina”, ističe Simić.

Dodaje da je najveći problem kad nastave da koriste zaraženi kukuruz i ne ubacuju absorbente po preporuci, te moraju prosipati mlijeko, što je veća šteta nego da kupe drugi kukuruz.

Pojašnjava da se kukuruz zaražen aflatoksinom može iskoristiti za ishranu bikova i svinja, i mogu se time hraniti nekoliko dana prije klanja, te je, kako kaže, bitno da pred klanje nemaju aflatoksin u mesu, dok, s druge strane, krava svaki dan daje mlijeko, što se, ističe, osjeti.

Kako kaže Arsenić, prethodno su članovi tražili da se podigne granica aflatoksina u mlijeku, odnosno da se izravna sa normativom u Srbiji, no dogovoreno je da ostanu na kriterijumu koji je malo oštriji, a koji je prilagođen evropskoj direktivi, tako da se njihovi proizvodi mogu izvoziti.

“Iako bi bilo lakše da je norma aflatoksina na nivou koji je u Srbiji, onda ne bismo imali taj problem. Kod nas je granica 0,05, a u Srbiji je 0,3, tj. šest puta više dozvoljeno prisustvo aflatoksina”, dodaje on.

Izvor: Nezavisne