Mladi su izgubili povjerenje u institucije, lidere, sam sistem. Ne vide više nikakvu svrhu u izlasku na birališta, jer smatraju da ne mogu ništa promijeniti. Ali, trebalo bi da znaju da je njihov glas važan, te da zbog toga u što većem broju izađu na predstojeće lokalne izbore i biraju vlast koja će rješavati probleme koji se njih direktno tiču.

To su neka od razmišljanja stručnjaka, koji, pritom, smatraju da je poražavajuće to što mnogi mladi, kako pokazuju izborni procesi koji su iza nas, ne iskoriste svoje pravo glasa.

Istina, ima i mladih koji ne propuštaju priliku da odlučuju, pa tako Zvorničanka Teodora Erić (19), koja će u oktobru iskoristiti pravo glasa, smatra da mladi često imaju osjećaj da je politički sistem korumpiran ili nefunkcionalan, što ih odvraća od učešća na izborima.

“Mladi smatraju da njihov glas neće promeniti ništa ili da su izbori samo formalnost. Smatram da je najveći problem njihova nezainteresovanost za politiku jer mnogi mladi osećaju da politika nije relevantna za njihov svakodnevni život ili da ih ne dotiče na značajan način. Takođe, često smatraju da političari ne obraćaju pažnju na njihove potrebe i interese”, poručuje Erićeva, koja vjeruje da njen glas može donijeti promjenu.

I student Aleksa Lazičić (21) iz Banjaluke kaže da planira da izađe na lokalne izbore s ciljem da njegov glas dođe do izražaja.

“Uviđam njihov značaj u pružanju bolje i svjetlije budućnosti, kako meni kao pojedincu, tako i kompletnom društvu”, rekao je Lazičić za “Nezavisne novine”.

Govoreći o slaboj izlaznosti mladih na izbore, kao prvi razlog istakao je nedovoljnu zainteresovanost i manjak motivacije.

“Uvjeren sam da bi motivacija mladih mogla dostići izvanredan nivo unapređenjem njihovog svakodnevnog života, ulaganjem i težnjom ka boljem kvalitetu obrazovnih ustanova, kao i rekreativnih zona”, dodao je Lazičić.

Srđan Jelisić, projekt koordinator Instituta za razvoj mladih i zajednice “Perpetuum mobile”, smatra da mladi treba da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo glasa. Istakao je da njihov institut podstiče mlade da se sami informišu o kandidatima i programima i da nije potrebno da im se nameću bilo kakvi stavovi, bilo od prijatelja, roditelja ili okoline. Njegovo mišljenje je i da je lokalna vlast veoma važna u svemu tome iz nekoliko razloga.

“Najbliža je građanima i svim problemima sa kojima se građani svakodnevno susreću. Iz tog razloga bitno je posvetiti pažnju lokalnoj zajednici, koja svojim spektrom nadležnosti može pomoći opstanku mladih na lokalu, a samim tim i u državi”, rekao je Jelisić.

Politikolog Dragana Delić istakla je da veliki broj mladih pokazuje zabrinjavajuću dozu nezainteresovanosti kada su izbori u pitanju, što je uzrokovano osjećajem da njihov glas neće donijeti stvarne promjene i da političari ne obraćaju pažnju na njihove potrebe. Naglasila je i da je uzrok svemu tome doza političke nepismenosti mladih ljudi.

“Mladi nemaju dovoljno znanja kako politički sistem funkcioniše i kako zapravo oni mogu aktivno učestvovati u njemu. Ovaj nedostatak znanja i razumijevanja političkih procesa dovodi do osjećaja bespomoćnosti, za kojim zasigurno nema potrebe”, rekla je Delićeva i dodala da je jedan od glavnih razloga zašto mladi ne izlaze na izbore i osjećaj da su političke stranke udaljene od njihovih stvarnih problema.

Na pitanje kako motivisati mlade ljude da glasaju, Delićeva je kazala da magično rješenje ne postoji, ali da je, između ostalog, ključ u bavljenju pitanjima koja su njima važna.

“Apelovala bih na sve mlade da u što većem broju izađu na predstojeće izbore i da iskoristite svoje pravo glasa. Njihov glas je važan, bez obzira na to kako odluče glasati. Čak i ako odlučite prekrižiti listić, šaljete poruku i pokazujete da vam je stalo do budućnosti naše zajednice. Aktivnost na izborima je ključna za stvaranje promjena koje želimo vidjeti. Nemojmo dopustiti da drugi odlučuju umjesto nas”, dodala je Delićeva.

Politikolog Nikolina Lozo kao najčešći razlog za neizlaženje na izbore navodi odsutnost adekvatnog kandidata za kojeg bi mladi glasali, a koji pripada njihovoj generaciji. Takođe dodaje i da mladi smatraju da njihovim izlaskom na izbore ništa ne može da se promijeni.

“Način na koji ovo može da se ovo promijeni jeste da se mladima prije svega pruži adekvatno znanje o važnosti izbora kroz projekte institucija, ali i nevladinih organizacija. Nakon toga sljedeći korak je dati mladim ljudima prostor u političkom životu”, istakla je Lozo.

Njeno mišljenje je i da samo mali broj nevladinih organizacija radi na motivisanju mladih ljudi da izađu na izbore, dok institucije gotovo pa ništa ne preduzimaju u vezi sa tim pitanjem.

Sociolog Nenad Petrović smatra da na prethodnim lokalnim izborima izlaznost mladih nije bila na visokom nivou, ali da je to tradicija koja traje već decenijama i koja se, prema njegovim riječima, neće promijeniti.

“Vlast svojim postupcima deluje demotivišuće na mlade ljude. Mladi su izgubili poverenje u institucije, lidere, sam sistem. Ne vide više nikakvu svrhu u glasanju, jer smatraju da njihov glas ne može ništa promeniti. Sama politička kultura mladih nije na zavidnom nivou, dok politiku posmatraju drugorazrednim zanimanjem ili obavezom koja služi za ostvarivanje ličnih ciljeva, a ne služenju većem dobru. Godinama ljudi na vodećim pozicijama obećavaju mladima bolji život, veće plate, mogućnost napredovanja u karijeri i slično”, naglasio je Petrović za “Nezavisne novine”.

Njegovo mišljenje je i da neispunjena obećanja dovode do velike apstinencije mladih u samom glasačkom procesu i da je ključ u investiranju u mlade, koji će se tako više politički aktivirati sa željom da ostanu u ovoj zemlji.

“Da bi se mladi motivisali, potrebno je raditi na promeni mentaliteta same političke kulture. Sistemski se mora raditi na većoj doslednosti institucija u borbi protiv kriminala i korupcije. Ulagati u socijalne programe koji će mladima uliti nadu i povratiti poverenje u institucije i tako ih motivisati i ubediti za mogućnost promene ka boljem”, dodao je on.

Za 2022. godinu, Centralna izborna komisija (CIK) BiH procjenjuje da je 47 odsto mladih iskoristilo svoje pravo glasa.

“CIK je od 2010. do 2022. sprovodio edukativne kampanje usmjerene na informiranje i motivisanje mladih da izađu na izbore. Ove kampanje uključivale su TV spotove, radio džinglove i online materijale. U 2020. godini, u saradnji sa Savjetom Evrope, realizovano je šest kratkih video-isječaka za TV, internet i Instagram, te dva plakata. Za opšte izbore 2022. godine, u saradnji s OEBS-om i Savjetom Evrope, organizovana je kampanja usmjerena na mlade, žene, starije osobe i osobe s invaliditetom. Za lokalne izbore 2024. godine, u saradnji s OEBS-om i USAID-om, planirana je kampanja koja uključuje motivacione video-materijale i događaje usmjerene na mlade birače”, rekli su iz CIK-a za “Nezavisne novine”.

Izvor: Nezavisne