Na području Srebrenice većina stanovništva se bavi pčelarstvom, stočarstvom, mljekarstvom, kao i malinarstvo koje predstavlja perspektivnu kulturu za to područje.
Ipak, malinari na području Srebrenice su u posljednje vrijeme prisiljeni smanjivati svoje plantaže zbog niske otkupne cijene i nedostatka radne snage.
Adevija Hasanović iz Slatine kod Srebrenice godinama se bavi uzgojem maline, a kaže da ovogodišnjom berbom i otkupnom cijenom nije zadovoljna.
“Imamo malina oko dulum i po. Hladnjače su nam ostale dužne novac od prošle sezone, nisu redovni s plaćanjem. I iz tih razloga narod odustaje od malinarstva jer nema nikakve računice. Iako je zemljište plodno za maline, otkupna cijena maline je niska i nedostaje radne snage”, kazala je Feni Hasanović.
Kaže kako u proizvodnji ne koristi preparate za prskanje, a pored maline sije i druge kulture.
“Posijala sam žito, krompir i grah. Sijala sam za svoje potrebe, a da imam nekome prodati sijala bih više. Ovdje je čista organska proizvodnja, djeca se bave i pčelarstvom. I uvijek imamo posla na selu”, ističe Hasanović.
Slična situacija s uzgojem malinama je i kod Medine Mujić. Ona ističe da je najveći problem nedostatak radne snage, dodajući da je ovogodišnja berba maline lošija u odnosu na prethodnu godinu.
“Nismo zadovoljni ovogodišnjom berbom, prošle godine smo imali tonu i osamsto, a ove godine tonu i tristo. Veliki je problem nedostatak radne snage, prijatelji nam pomažu u berbi jer nema radnika”, kazala je Mujić.
Adevija Hasanović i Medina Mujić upozoravaju da sve više malinara odustaje od proizvodnje maline zbog niske otkupne cijene i nedostatka radne snage.
Da je tako potvrđuje i malinar Senad Jusić iz Donjih Potočara.
“Ne očekujem da će malina u skorije vrijeme postati interesantna za proizvodače. Proizvodimo nešto, a na ime našeg proizvoda se ne pokriju troškovi proizvodnje. U budućnosti, supruga i ja ćemo se baviti malinarstvom samo za naše potrebe”, navodi Jusić.
Izvor: Agencije / Foto: Fena