Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić izjavila je u emisiji “Oko u Oko” portala Dešavanja u Bijeljini da je od velikih poplava 2014. godine u vodoprivrednu infrastrukturu i zaštitu gradova u Republici Srpskoj uloženo više od 200 miliona KM, a prema njenoj procjeni ukupna vrijednost investicija približava se i 250 miliona KM.

Kuzmićeva je istakla da je mnogo urađeno na nasipima, obaloutvrdama, kanalima i drugim objektima, ali da zaštita od poplava nikada nije završen posao.

“Nigdje u svijetu ne postoji apsolutna zaštita od poplava. Sve to stalno mora da se održava, obnavlja i unapređuje”, rekla je Kuzmićeva.

Drinski nasip ostaje jedan od prioriteta

Posebno je govorila o Drinskom nasipu, projektu o kojem se u Bijeljini govori godinama.

Prema njenim riječima, sredstva za nastavak projekta su planirana i obezbijeđena, dok je potrebno završiti imovinsko-pravne poslove i eksproprijaciju.

Kuzmićeva je podsjetila da je o tome ranije razgovarala i sa gradonačelnikom Bijeljine.

“Građanima je više dosta da slušaju ko je šta trebalo da uradi. Oni žele da vide realizaciju”, poručila je Kuzmićeva.

Dodala je da svaka institucija treba da završi svoj dio posla i da međusobna politička prepucavanja ne smiju usporavati projekte od kojih zavisi bezbjednost stanovništva.

Građane ne treba da zanima ko je obezbijedio novac

Kuzmićeva je istakla da se u politici često previše vremena troši na rasprave o tome ko je zaslužan za određeni projekat.

“Građane ne treba da zanima da li je nešto uradio gradonačelnik, ministar ili Vlada. Naš posao je da im obezbijedimo infrastrukturu da o tome ne moraju ni da razmišljaju”, rekla je ministarka.

Prema njenim riječima, važno je izaći iz kruga međusobnih optužbi i usmjeriti se na rezultate.

Podrška mladima na selu

Govoreći o budućnosti sela, Kuzmićeva je istakla da Ministarstvo posebno podržava mlade porodice i žene u poljoprivredi.

Navela je da se za svako dijete rođeno u selu izdvaja 1.000 KM, te da je kroz ovu mjeru u posljednjih nekoliko godina podržano više od 3.000 rođene djece.

Posebne podsticaje, kako je rekla, imaju i žene koje se bave poljoprivredom.

“Znamo da ako žena ostane na selu, tu će biti i porodica, kuća i djeca. Zato žene u poljoprivredi imaju veću podršku”, rekla je Kuzmićeva.

Na pitanje da li mladi na selu predstavljaju izazov ili šansu, ministarka je odgovorila da su i jedno i drugo, ali prije svega – šansa.

Kuzmićeva je zaključila da cilj svih mjera mora biti stvaranje uslova da mladi ljudi ostanu na selu, preuzmu porodična gazdinstva i poljoprivredu vide kao ozbiljan i održiv životni izbor.

Izvor: Desavanja u Bijeljini